Jeste li znali da ljudi, kao pripadnici kralježnjaka, evolucijski spadaju u veliku skupinu deuterostoma, odnosno drugousta – životinja bilateralno simetrične građe čiji probavni sustav ima dva otvora? Ako na takav način promatramo ljude unutar životinjskog carstva, zapravo smo jedna velika probavna cijev s dva otvora (usta i… pa znate već koji je drugi otvor) koja je okružena tjelesnim oklopom i putuje kroz trodimenzionalni prostor u pronalasku energije (hrane) kako bi i probavna cijev i njezin oklop mogao preživjeti.
Jeste li znali da se u samom početku ljudskog probavnog trakta, u ustima, nalazi najtvrđa supstanca u ljudskom tijelu – zubna caklina. Razlog tome je što je građena mahom od anorganske tvari, kristala hidroksiapatita. Na standardnoj Mohsovoj skali tvrdoće, caklina ima vrijednost 5, što ju čini tvrđom od čelika, zlata, željeza i srebra, te neznatno mekšom od titanija. Priroda se dobro pobrinula da zubi izdrže dobrih 80 godina žvakanja, a i ovdje pronalazimo razlog zašto se post-mortem ljude često identificira po zubalu.
Jeste li znali da probavni sustav ima više od 500 milijuna neurona? To je gotovo 5 puta više od broja neurona u kralježničnoj moždini, te zato u posljednje vrijeme ovaj kompleks dobiva naziv „drugi mozak“ i čini se da ima veliku ulogu u razumijevanju funkcionalnih poremećaj crijeva. Ovakav kompleksan sustav neurona nalazi se u dva sloja u stijenci probavnih organa, a služi peristaltici, refleksima probavnog sustava i čini se, utjecaju na naše raspoloženje. Naime, gotovo sve neurotransmitere koje pronalazimo u mozgu, možemo pronaći i u probavnom sustavu (čak više od 30), a gotovo 90 % ukupne količine serotonina (neurotransmiter kojeg povezujemo uz osjećaj sreće i optimizma) i više od 50 % dopamina potječe iz probavnog sustava.
Jeste li znali da je tanko crijevo – dio probavne cijevi čija je glavna uloga apsorpcija nutrijenata – obloženo mikrovilima, odnosno malenim izdancima sluznice, kako bi se što više povećala ukupna površina preko koje može doći do apsorpcije nutrijenata? Mikrovila ima otprilike 200 milijuna na 1 mm2, što znači da unatoč duljini tankog crijeva od otprilike 6 metara u odrasle osobe, ono ima efektivnu apsorpcijsku površinu od 250 kvadratnih metara, što je više od kvadrature teniskog terena!
Jeste li znali da je peristaltika u ljudskom probavnom sustavu – odnosno mišićni propulzivni valovi koji guraju hranu kroz probavni trakt – toliko jaka da može prkositi gravitaciji? Odnosno, probava bi putovala u istom smjeru čak i da stojite na rukama ili visite naglavačke!
Jeste li znali da crvuljak – iako donedavno smatran vestigijalnim (zaostalim, redundantnim) organom – zapravo ima ulogu u održavanju adekvatnog imunosnog statusa, posebice u probavnom sustavu? Danas se smatra da je on dio crijevnog limfatičnog sustava i da bolje usklađuje funkciju B i T limfocita u borbi protiv infekcija. Međutim, čini se da služi i kao rezervoar „dobrih“ bakterija mikrobiote pojedinaca u slučajevima kada su dobre bakterije pogođene bolešću ili antibioticima. Naime, utvrđeno je da pojedinci bez crvuljka imaju 4 puta veći rizik od razvitka klostridijskog kolitisa!
Jeste li znali da je u ljudskim crijevima, odnosno debelom crijevu, najviša zabilježena koncentracija bakterija na ikojem staništu igdje na Zemlji? Ona iznosi bilijun bakterija (1012 na jedan gram težine intestinalnog sadržaja). Pronađeno je između 300 i 1000 vrsta. Osim što doprinose razvoju imunosnog sustava, pomažu pri apsorpciji vitamina (posebice biotina i vitamina K), kao i u borbi s „lošim“ patogenim bakterijama, kojima uzimaju resurse. Smatra se da svaka osoba posjeduje svoju specifičnu floru crijeva, poput otiska prsta. Crijevna mikroflora se posljednjih godina intenzivno istražuje u kontekstu Alzheimerove bolesti, demencije općenito i upalnih bolesti crijeva.
Jeste li znali da je želučani sok, koji sadrži klorovodičnu kiselinu – jednu od najkiselijih organskih kiselina, toliko kiseo zbog aktivnog transporta vodikovih iona u želučani sok i ima pH vrijednost od 1 do 2? To znači da je gradijent vodikovih iona spram onog u krvi gotovo 3 milijuna! Osim što tako kiseli želučani sok služi za eradikaciju većine bakterija, dovoljno je jak da uz dovoljno vremena, otopi željezo, cink, većinu čelika i magnezij.
Jeste li znali da kemijska razgradnja hrane počinje već u ustima – ne samo što slina olakšava prolaz hrane kroz probavnu cijev (posebice jer žlijezde slinovnice prosječne odrasle osobe proizvedu do dvije čaše sline na dan), već i sadrži brojne enzime poput amilaze.
Jeste li znali da kada u reklami za deterdžent čujete kako neko sredstvo sadrži napredne enzime za odstranjivanje masnoće – vaš probavni sustav zapravo koristi iste takve enzime. Proizvodi ih jetra, a talože se u žučnjaku. Kompleksi žučnih soli imaju upravo tu ulogu – odstranjivanje masnoće.
Jeste li znali da nikotin može pomoći kod simptoma ulceroznog kolitisa? Naime, pušači imaju manju šansu za obolijevanje od ove bolesti, a kod onih kod kojih se ipak pojavi, pušenje u manjim dozama smanjuje simptome. Naravno, to ne znači da će liječnici prepisivati cigarete na recept, ali postoje ispitivanja koja pokazuju da nikotinski flasteri pomažu rezoluciji simptoma u 40 % pacijenata spram 9 % na placebu.
