"Zašto jednoj zdravstvenoj organizaciji nije u interesu da donese nekakav red?"

"Zašto jednoj zdravstvenoj organizaciji nije u interesu da donese nekakav red?"

Predsjednica HUBOLA, Ivana Šmit

04.02.2020. Autor: V.P.

Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika ocijenila je prve istupe novog ministra Vilija Beroša pozitivnima u smislu prepoznavanja gorućih tema u zdravstvu. Ivana Šmit slaže se sa stavom ministra da postojeća organizacija bolnica u Hrvatskoj ne odgovara funkcionalnim zahtjevima današnjice.

 

„Jesmo li smo mi kao društvo spremni za zatvaranje bolnica i za apsolutno stavljannje ključa u bravu tamo gdje su ljudi navikli dobiti nekakav zdravstveni support, nisam u ovom trenutku sto posto sigurna. Mislim da bi rješenja mogla biti na tragu toga da se neke bolnice prenamijene u palijativne ustanove. Nama u Hrvatskoj fali i nedostaje palijativnih ustanova u kojima bi se zbrinjavali palijativni pacijenti i pacijenti u terminalnim fazama svoje bolesti.“ - smatra Šmit.

 

Zdravstvo je resor opterećen problemima koji sežu puno dalje u prošlost i puno dublje u materiju od djela ili ne djela jedne osobe, jednog ministra, jedne Vlade. Zbog toga izbor novog ministra nije doveo do udaha oduševljenja ili izdaha olakšanja zdravstvenih djelatnika. Čini se da su oni zapravo prema toj promjeni relativno indiferentni.

 

„Ono što njemu nikako, na žalost, jadnome ne ide u prilog je činjenica da mu je ostalo još malo više od pola godine mandata ove Vlade što je vrlo skučeni termin za bilo kakve veće reforme unutar bilo kojeg sustava.“ - primjećuje predsjednica HUBOLA.
 

 
Sastanak između predsjednika Hrvatske liječničke komore, predsjednice sindikata i predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora u ministrovom kabinetu koji je trebao biti održan u ponedjeljak odgođen je za srijedu zbog globalne zdravstvene krize s Corona virusom. Na sastanku u srijedu jedna od tema koje će dominirati problem je nezakonitog obračuna prekovremenih radnih sati liječnika.

 

„Prvo i osnovno što treba napraviti su izmjene postavki COP-a (Centralnog obračuna plaća). Prekovremeni sati se i dalje obračunavaju onako kako je Vrhovni sud izrijekom rekao da nije dobro. Treba promijeniti Centralni obračun plaća. Naravno da nijedna bolnica to ne može sama napraviti, nego treba input doći od viših instanci. Drugi problem su svi oni liječnici koji imaju pravo na tužbe, odnosno regresnu isplatu zaostataka.“ - napominje Šmit.


 
Četiri tisuće liječnika podiglo je tužbe u svrhu ostvarivanja svojih prava, a u HUBOL-u očekuju da ih je još 2,5 do 3 tisuće onih koji imaju prekovremene sate u sustavu, odnosno onih koji su te sate odradili, a isplaćeni su im prema neispravnom obračunu. I kao da to nije dovoljno, mnogi nam liječnici govore da je sustav nepravedan – da jednako nagrađuje i one koji danonoćno rade i one kojima dani lagodnije prolaze. Predsjednica HUBOLA smatra da je uvođenje normativa na rad davno trebalo postati standard kao što je praksa na zapadu.

 


„Mi kao struka, kao Hrvatska udruga bolničkih liječnika, davno promovirali zapravo donošenje tih vremensko-kadrovskih normativa, ali bi oni u konačnici – ako uzmemo normative koji su u skladu s onime što je donijela Europska unija o tim normativima – pokazala koliko u sustavu liječnika fali. Mi danas radimo preko svih normi – i dvjesto i tristo posto u odnosu na ono što naši kolege rade vani. Znači, zašto jednoj zdravstvenoj organizaciji nije u interesu da donese nekakav red? Zato što će pokazati koliko smo mi preopterećeni na svom radnom mjestu.“ - istaknula je.
 
 
I dok nas marketinški stručnjaci iz pojedinih industrija pokušavaju prikazati kao narod koji nije već sada značajno raseljen i kao one koji će zauvijek ostati na svojoj rodnoj grudi – istina je da trend iseljavanja ne jenjava. Liječnici su među onim strukama koje lako pronalaze posao izvan granica i ne ustručavaju se bolji život potražiti negdje gdje se znanje i stručnost cijeni više od političke opredijeljenosti.

 

„Progovarali smo godinama od osnutka svoga 2012. pa do današnjeg dana o tome kako su upravna vijeća koja nose politiku unutar bilo koje zdravstvene ustanove, zapravo produžena ruka politike. Odluke koje upravna vijeća donose nemaju temelja u stručno utemeljenom razlogu za neke stvari, nego su volja politike. Odluke koje donose bolnice na temelju odluka upravnog vijeća i ravnatelja su nešto što garantiram da puno ljudi da ima privatnu bolnicu ne bi na takav način poslovalo.“ - zaključila je predsjednica HUBOLA i napomenula da je ovo jedna od tema o kojima se nedovoljno progovara kada se u javnosti razgovara o problemima u zdravstvu.