U svjetlu izazova poput pandemija i kroničnih bolesti, farmaceutska struka postaje sve važnija. Kakav je status ljekarnika u hrvatskom zdravstvu, iskorištavaju li se dovoljno njihove kompetencije i na koji način potaknuti mlade farmaceute na rad u ljekarni, povodom ovog važnog dana, otkrila nam je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo, mag. pharm.
- „Farmacija jača zdravstvene sustave“ tema je ovogodišnje kampanje Svjetskog dana farmaceuta. Na koji način Hrvatska ljekarnička komora promiče ovu temu?
Stvarno mogu reći da od početka mog dolaska u komoru, naše jedino geslo je bilo da zdravstveni sustav mora prepoznati dodatnu vrijednost u ljekarnicima. Zato i u projektima Komore želimo dokazati pacijentima i zdravstvenom sustavu da smo od ključne važnosti. Upravo se održivost tog sustava, pokazala kao izazov stavivši Hrvatsku u poziciju da se suoči s vlastitim ranjivostima.
Svi zdravstveni sustavi, poglavito u europskim zemljama, nalaze se pred velikim financijskim i organizacijskim izazovima. U većini zemalja Europske unije, farmaceuti već dugo rade zajedno s liječnicima kako bi pružili kompleksnu skrb kroničnim pacijentima. To je svakodnevna praksa i želimo to implementirati i u Hrvatskoj. S obzirom na starenje stanovništva i odlazak mladih, ovo je izuzetno važno za našu budućnost.
- Ljekarnici su se u pandemiji COVID-19 pokazali kao iznimno važan stup zdravstvenog sustava. Možete li se prisjetiti tog razdoblja?
Za vrijeme pandemije, ljekarne su bile jedine ustanove koje su bile uvijek otvorene i dostupne pacijentima. Naš angažman je omogućio svakome u Hrvatskoj pristup lijekovima koje su trebali. Također, smo paralelno s očuvanjem organizacije rada u ljekarnama, doskočili i određenim administrativnim preprekama. Tako da smo cijelo vrijeme, u suradnji s ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), omogućavali da ljekarnici mogu izdati lijek kod prvog dolaska pacijenta u ljekarnu.
- Koje lekcije nas je pandemija naučila?
Pandemija je pokazala kako smo zapravo ranije zapostavljali neke teme i koliko je Hrvatska, kao relativno mala zemlja, bila nespremna osloniti se isključivo na vlastite zalihe lijekova i medicinske opreme. Suočili smo se i s velikim organizacijskim problemima, gdje smo shvatili da određene postavke našeg zdravstvenog sustava jednostavno ne funkcioniraju kako treba. Ovo iskustvo nas je naučilo da moramo promijeniti način na koji djelujemo i ukloniti administrativne prepreke.
Jedna od pozitivnih lekcija koju smo naučili tijekom pandemije je koliko pacijenti očekuju od nas, da sustav treba biti prilagodljiv i da se neke promjene koje su privremeno bile uvedene za vrijeme COVID-a 19 trebaju trajno legalizirati. To se primarno odnosi na veće ovlasti ljekarnika u izdavanju zamjenskih terapija, odnosno generičke supstitucije. Naime, suočavamo se s problemima u opskrbi i ne možemo isporučiti svaki propisani lijek.
Neke zemlje su iskustvo iz COVID-a već prenijele u aktivnu legislativu i koriste ta znanja. Zato je i nama jedan od glavnih ciljeva, u idućih godinu dana, osigurati da ljekarne imaju veće ovlasti pri izdavanju terapija koje nisu dostupne na tržištu. S druge strane, kada je tijekom pandemije došlo do nestašice alkohola, antiseptika i drugih potrepština za dezinfekciju, pokazalo se koliko je izrada u ljekarnama važna.
Ljekarne su tada bile jedini izbor antiseptika i dezinficijensa. Svi zajedno radili smo na izradi potrebne opreme za krizni stožer, bolnice i druge zdravstvene ustanove, kao i pravne osobe te pacijente. Situacija se ponovila i prošlu jesen kad smo izradom u ljekarnama doskočili velikoj nestašici antibiotika za djecu.
Ovo iskustvo nam je pokazalo koliko ljekarne mogu brzo prilagoditi svoj rad i organizaciju kako bi zadovoljile potrebe stanovništva. Ono što smo uspjeli organizirati u svega 2-3 dana, trajalo bi puno duže da se čekalo dolazak potrebnih pripravaka s tržišta. Zato, u novom Zakonu o ljekarništvu želimo osnaživati način rada, koji je bio uobičajen stoljeće ranije, a to je da se lijekovi izrađuju u ljekarni. Pandemija nas je podsjetila koliko je važno očuvati dostupnost lijekova i pripravaka koji nisu dostupni na tržištu.
- Možete li istaknuti neke od ključnih izazova s kojima se farmaceuti danas suočavaju u Hrvatskoj?
Primarni izazov je to što sustav ne prepoznaje sve naše kompetencije i znanje koje imamo. Naš radni spektar je ograničen. Prije svega to se odnosi na usluge koje se provode u ljekarnama, a financijski se ne validiraju od strane HZZO-a. Zato nam je jedan od velikih ciljeva da se u sljedeće dvije godine to promjeni.
Možda još važnije, suočavamo se s izazovom dugotrajnog nedostatka radne snage u ljekarništvu, što traje već godinama, unatoč povećanju broja fakulteta i upisnih mjesta u Hrvatskoj. Nažalost, sve je manje ljudi koji se odlučuju raditi u ljekarnama. Zajedno s ministarstvom i poslodavcima, trebamo poraditi na ovome problemu jer ćemo se suočiti s nedostatkom kadra koji će biti sposoban pokriti potrebe svih ljekarni diljem Hrvatske.
- Što biste poručili mladim ljudima koji razmišljaju o karijeri u farmaciji, kako ih potaknuti da se uključe u ovu struku?
Inače, fakulteti farmacije izazivaju veliki interes studenata. Međutim, nakon što završe fakultet, mnogi od njih gube motivaciju za rad u zdravstvenom sustavu.
Primarno im je zanimljivo raditi u razvoju lijekova, regulatornim tijelima, farmaceutskoj industriji, što rezultira smanjenjem broja ljudi koji žele raditi u ljekarnama. Kako bi se riješio ovaj problem, već godinama surađujemo s udrugama studenata s različitih fakulteta, sudjelujući u njihovim događanjima i danima karijera. Naša misija je predstaviti ljekarničku struku, poticati ih na sudjelovanje na predavanjima i simpozijima te ih motivirati za rad u ljekarnama. No, glavni razlog manjka radne snage u ljekarnama su niže plaće i nemogućnost da pokažu svoje znanje u svakodnevnom radu.
Navedeno nam je motivacija za rad na projektima u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornosti, gdje se rad ljekarnika reorganizira kako bi se pružilo više informacija zdravstvenom sustavu i veća podrška pacijentima. Ovi projekti će pomoći u praćenju i smanjenju medikacijskih pogrešaka i terapijskih problema s kojima se suočavaju kronični pacijenti. To su izazovi s kojima se suočava Hrvatska, ali i problemi koji se moraju riješiti kako bi se poboljšao zdravstveni sustav.
- Koliko ste zadovoljni sa suradnjom s liječnicima, posebno kroz Hrvatsku liječničku komoru? Na čemu treba još poraditi?
Imamo izuzetno dobru suradnju s liječnicima, posebno s Hrvatskom liječničkom komorom. Zajedno smo organizirali Koordinaciju komora u zdravstvu (KoKoZ), koja okuplja sve komore zdravstvenih radnika. Svake godine zajedno organiziramo veliki kongres posvećen medicinskom pravu i reformi zdravstva. U tom području, naša suradnja je iznimno dobra.
Posebno želim skrenuti pažnju na komunikaciju i suradnju između ljekarnika i liječnika koja nije uvijek idealna jer i dalje sve ovisi o ljudskom faktoru. Zbog toga bi bilo ključno organizirati formalnu suradnju i komunikaciju putem digitalnih kanala, posebno kroz CEZIH platformu. Fizički posjet i telefonski pozivi, često su vremenski zahtjevni. Digitalna platforma omogućila bi bržu i učinkovitiju komunikaciju između ljekarnika i liječnika te bi znatno unaprijedila kvalitetu njihove suradnje.
- Kakva su vaša očekivanja u pogledu budućnosti ljekarničke struke u Hrvatskoj?
Nalazimo se na velikoj prekretnici gdje se realizacijom svih naših projekata sustav može transformirati. Sada je na nama da odgovorimo na te izazove i obavimo izvanredan posao. Pandemija COVID-19, pokazala nam je koliko su ljekarne važne i koliko je ogroman njihov potencijal.
Ljekarne se nalaze u svakom naseljenom mjestu, dok druge zdravstvene ustanove postaju sve nedostupnije zbog nedostatka liječnika opće prakse i preopterećenosti bolnica. Financijska održivost zdravstvenog sustava je također u pitanju. Budućnost će sigurno zahtijevati još više ulaganja u zdravstvene sadržaje izvan bolnica i brigu o pacijentima, a naš sustav ima potencijala da to postigne. Važno je osigurati dovoljno stručnjaka koji će obaviti nove zadatke koje planiramo preuzeti. Zato je ključno motivirati mlade ljude da prepoznaju važnost rada u ljekarni.
Ovim putem svim ljekarnicima želim sretan Svjetski dan farmaceuta!
