Znojenje, glavobolja, ubrzan puls i osjećaj straha. Ovo su samo neki od simptoma jednog od najraširenijeg problema današnjice-stresa. Dugoročna izloženost stresu može biti okidač za razne zdravstvene probleme i poprilično narušiti kvalitetu života zbog čega ga mnogi prozivaju „tihim ubojicom“.
Stres na poslu nažalost nije nepoznanica, a s njime se suočavaju i oni koji su na prvoj crti obrane u zdravstvu. Da zdravstveni radnici obavljaju neprocjenjiv i izuzetno važan posao, posvjedočili smo prilikom pojave pandemije koronavirusa. U najtežim trenucima, oni su bili ti koji su umirivali javnost i davali svoj maksimum u izazovnim okolnostima.
No, i liječnici i medicinsko osoblje su samo ljudi, a koliko je pandemija utjecala na mentalno zdravlje tek će se doznati. Stres u medicinskoj skrbi već je bio predmet brojnih istraživanja iz kojih je očigledno kako moraju postojati odgovarajuće mjere za svakodnevnu dobrobit djelatnika, ne samo tijekom velikih kriza.
Najčešći uzorci su nedostatak vremena, podrške, zahtjevnost posla, intenzivan tempo, pritisak i niski prihodi. Posljedično dolazi do umora, nezadovoljstva, sindroma izgaranja (burnout), stresa i slično.
Stres kod zdravstvenih radnika može imati i negativne učinke na brigu i pacijentima. Posljedično dolazi do medicinske pogreške, nezadovoljstva pacijenata i tužbi. Sve to samo dodatno pogoršava mentalno zdravlje djelatnika u zdravstvu.
Rezultati studije
Scherer, Felix i Kuper proveli su meta-analizu 65 studija u kojima je ukupno sudjelovalo 97.333 zdravstvenih radnika diljem svijeta. Slijedom toga, identificirali su visoku prevalenciju umjerene depresije (21,7%), anksioznosti (22,1%) i PTSP-a (21,5%) među zdravstvenim radnicima tijekom pandemije COVID-19. U pregledu studija o traumatskom stresu, došlo se do spoznaje da se javio u rasponu od 7,4 % do 35%, osobito kod žena. Istraživanje provedeno među liječnicima u SAD-u (n = 2334) u kolovozu 2020., pokazalo je da 58 % ispitanih liječnika često ima osjećaj „izgaranja“ (burnout sindrom). Samo dvije godine ranije, taj postotak je bio značajno manji, odnosno 40%. Ovo su samo neki od pokazatelja da se djelatnici u zdravstvenim ustanovama suočavaju sa značajnim izazovima u svom radu.
Kako bi se zaštitilo mentalno zdravlje i dobrobit zdravstvenih djelatnika nužno je provesti određene mjere.
Važnost brige o sebi (self care)
Zdravstveni djelatnici obično stavljaju pacijente na prvo mjesto, pritom zaboravljajući koliko je važno brinuti se o vlastitom zdravlju. Tehnike opuštanja, tjelovježba, provođenje vremena s bližnjima, dovoljna količina sna i hobiji, samo su neki od korisnih alata u borbi protiv stresa. U vrijeme krize, poput ove s pandemijom, „self care“ je posebno važan jer dugoročno rezultira poboljšanjem fizičkog i mentalnog zdravlja.
Pljeskanje ne pomaže
Plakati, pjesme i pljeskanje „herojima“ u zdravstvu su sredstava zahvale koji su naširoko prakticirani tijekom pandemije COVID-19. Iako ovo djeluje kao dobar način za poboljšanje raspoloženja, ako nekoga nazivamo herojem to osobi može predstavljati prepreku za traženje pomoći. Umjesto površnih intervencija, nužno je ulagati u programe i tečajeve koje će zdravstvenim radnicima omogućiti da bez zadrške potraže psihološki savjet ili pomoć.
Empatija i podrška
No, bez pozitivnog radnog okruženja, mjere neće imati preveliki učinak. Čelnici u zdravstvu i nadležne institucije trebaju raditi na destigmatizaciji problema mentalnog zdravlja među medicinskim djelatnicima i njegovati kulturu podrške, empatije, transparentnosti i povjerenja.
Činjenica je da bi bez kvalitetnih zdravstvenih djelatnika, svijet danas izgledao sasvim drugačije i zbog toga je dužnost nadležnih institucija da stvore sigurnu radnu okolinu i provode reforme kojima se ulaže u njihovo zdravlje, ne samo u kriznim razdobljima, već svakodnevno.
Izvor: Ruotsalainen J.H., Verbeek J.H., Mariné A., Serra C. (2015.) Preventing occupational stress in healthcare worker
Søvold L. E., Naslund J.A., Kousoulis A., Saxena S., Qoronfleh M. W., Grobler W., Münter L., (2021.) Prioritizing the Mental Health and Well-Being of Healthcare Workers: An Urgent Global Public Health Priority
Li Y, Scherer N, Felix L, Kuper H. (2021.) Prevalence of depression, anxiety and posttraumatic stress disorder in health care workers during the COVID-19 pandemic: a systematic review and meta-analysis. PLoS ONE
