Prezasićenost informacijama: borba suvremenog čovjeka
27.08.2020.
Autor: V. P.

Prezasićenost informacijama: borba suvremenog čovjeka

Patite li od informacijskog stresa?

Što mislite koliko sličnosti čovjek današnjice ima s čovjekom rođenim 1900. godine?

 

Prije točno sto godina svijet se oporavljao od pandemije takozvane Španjolske gripe. Prosječan čovjek toga doba bio je suočen sa sličnim strahovima i neizvjesnošću s kojima se mi danas susrećemo. Međutim, upravo čitanje ovoga članka ono je što čini ogromnu razliku između suvremenog čovjeka i onog koji je živio početkom prošlog stoljeća. Ne samo zbog suvremene tehnologije koja dovodi ovaj članak do čitatelja, već i zbog same dostupnosti informacija koje se u njemu nalaze.

 

Današnji čovjek izložen je većoj količini informacija u jednom izdanju dnevnih novina, nego što je prosječan čovjek rođen prije samo 100 godina bio izložen tijekom cijeloga života.

 

Naš mozak nije konfiguriran kako bi obrađivao sve te informacije. Svjestan um sposoban je usmjeriti pažnju na tri, možda četiri zadataka odjednom. „Ako se usmjerite na veći broj zadataka, počinje vam slabjeti mogućnost prosuđivanja, gubite sposobnost praćenja razvoja događaja vezanih uz pojedini zadatak i gubite fokus“, kaže Daniel Levitin, profesor psihologije na Sveučilištu McGill.

 

Ali ne, mi se ponosimo sposobnostima „multitaskinga“. Smatramo da možemo žonglirati s više zadataka u isto vrijeme. Da nije tako pojašnjava neuroznanstvenik Michael J. Levitin postavljajući pitanje „Zašto je suvremeni svijet loš za naš mozak?“ (The Guardian, (2015). Piše da je multitasking zabluda, da je nemoguće jednako uspješno obavljati više zadataka u isto vrijeme. Ljudi koji to pokušavaju raspoređuju svoju pozornost na različite strane čime kognitivno smanjuju kvalitetu svakog zadatka u procesu donošenja odluka.

 

Kao i u drugim poljima i u znanosti postoje trendovi. Jedan od aktualnih posljednjih nekoliko godina trend je istraživanja utjecaja preopterećenosti informacijama na mozak čovjeka i njegovu sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka.

 

Postojeća istraživanja ukazuju na to da eksponencijalan rast količine dostupnih informacija negativno utječe na raspoloženje osobe, ali osim toga i na mogućnost donošenja odluka, kreativnost, inovativnost i produktivnost. Osim količine informacija i način na koji nove dolaze i prekidaju osobu u radu također ima sve navedene negativne učinke. Na primjer, jedno je istraživanje pokazalo da je ljudima nakon upadice – kao što je primitak novog maila – potrebno 25 minuta kako bi se vratili zadatku kojim su se bavili prije nego što je takav e-mail došao. To su loše vijesti za pojedinca, ali i organizaciju u kojoj su zaposleni.

Povezani članci

Duge liste čekanja: Kako im doskočiti?

Duge liste čekanja: Kako im doskočiti?

27.03.2024.
Autor: A.K.
Hrvatski dan migrene

Hrvatski dan migrene

20.03.2024.
Autor: A.K.
Dr. Branimir Vurušić - nefrolog koji je završio na dijalizi

Dr. Branimir Vurušić - nefrolog koji je za...

14.03.2024.
Autor: A.K.
Aorta priznata kao zaseban ljudski organ

Aorta priznata kao zaseban ljudski organ

05.03.2024.
Autor: A.K.