Poremećaji hranjenja zahvaćaju osobe bez obzira na dob, spol, rasu, seksualnu orijentaciju i podrijetlo. Smatra se da je u svijetu sve veći udio osoba s nekim tipom poremećaja hranjenja, a procjenjuje se od njih boluje svaka 13 osoba. Preglednim radom kojim je obuhvaćeno 21 istraživanje ustanovilo se da je pandemija COVID-19, posebice kod adolescenata i mlađih odraslih osoba, negativno djelovala na sliku o sebi i odnos prema hrani.
Okidač poremećaja hranjenja
Pokazalo se kako su promjene u obrascima kretanja i tjelesne aktivnosti povezane s brigom o tjelesnom izgledu i tjelesnoj težini, kao i ograničena dostupnost raznolikih namirnica tijekom razdoblja zatvaranja, kod nekih djelovale kao okidač za razvoj ili pogoršanje simptoma poremećaja hranjenja. Socijalna izolacija s jedne i konflikti unutar životnih zajednica s druge strane također su prepoznati kao okidači razvoja ili pogoršanja simptoma poremećaja hranjenja.
U nadi da će se život ubrzo vratiti u uobičajeni tijek, podsjećamo na kompleksnost ovih poremećaja te važnost rane i multidisciplinarne intervencije.
Miniati M. i sur (2021). Eating Disorders Spectrum during COVID Pandemic: a systematic review, doi: https://doi.org/10.1101/2021.04.16.21255390
