Izv. prof. dr. sc. Buljan, renomirana je dermatologinja s bogatim iskustvom u dermatološkoj onkologiji, dermatokirurgiji i dermatoskopiji. Njezino djelovanje u dermatologiji prepoznato je kroz funkciju potpredsjednice Hrvatskog društva za dermatološku onkologiju, tajnice Hrvatskog dermatovenerološkog društva HLZ-a, te članice Europske Akademije Dermatologije i Venerologije i Međunarodnog Udruženja za Dermatoskopiju. Također je predsjednica Udruge za prevenciju tumora i drugih bolesti kože „Zdravi pod suncem“ koja je osnovana 2014. godine s ciljem promicanja važnosti odgovornog ponašanja na suncu, prevencije različitih dermatoveneroloških bolesti i promicanja zdravlja općenito.
Dermatološka onkologija Vaša je uža specijalizacija. Koje su posebnosti tog područja i što smatrate najvećim izazovom?
U fokusu aktivnosti, možemo reći, malobrojnih dermatoloških onkologa u našoj zemlji je ne samo prevencija, nego prije svega rano otkrivanje zloćudnih tumora kože. Znamo da je diljem svijeta, pa tako i u našoj zemlji, incidencija zloćudnih tumora kože u porastu, a populacija je sve starija te su kod starije populacije osobito česti zloćudni tumori, poput raka kože. Imamo sve više pacijenata, a naša glavna zadaća je što ranije dijagnosticirati zloćudni tumor, kada su oni u fazi izlječivosti.
Druga posebnost dermatološke onkologije je zapravo dermatološka kirurgija koja predstavlja mogućnost da, osim dijagnostike, dio liječenja odradimo mi kao struka gdje možemo izvesti manje kirurške zahvate. Sudjelujemo, naravno, u multidisciplinarnom timu, zajedno s kirurzima, onkolozima i brojnim drugim specijalistima u liječenju uznapredovalih tumora kože.
Najveći izazov je educirati ljude da prevencija bude na prvom mjestu, te ih naučiti, ne samo da paze na svoju kožu, odnosno da se ponašaju fotoprotektivno na suncu, nego i da, kad primijete nešto novo i „sumnjivo“ na svojoj koži, reagiraju i jave se liječniku, odnosno da i sami prate zdravlje svoje kože. Samopregledi su jako važni!
Iz vaše perspektive, je li javnost dovoljno upoznata s bolestima kože?
U današnje vrijeme postoji prilično dobar izvor informacija. Ovisno o dobi populacije, neki su više, a neki manje dobro informirani. Mislim da su mladi jako dobro informirani, ali više s estetskog aspekta - o zdravlju i ljepoti kože, iako su danas vrlo dostupne informacije kako o zdravlju i ljepoti kože tako i o bolestima kože i tumorima kože. Mi se kao struka trudimo doprijeti do ljudi kroz različite medije, i čini mi se da je situacija puno bolja nego prije, samo je pitanje koliko ljudi zaista usvoje informaciju kad je dobiju.
Pored dostupnih informacija, postoji li još neki način rada na edukaciji?
Edukacija ljudi o zdravlju kože, bolestima kože i tumorima kože prikladna je i poželjna kod svake dobne skupine, počevši od predškolske dobi. Tako smo, primjerice, educirali odgojiteljice u vrtićima da djecu od malena uče da je važno zaštititi se od pretjeranog izlaganja suncu, da su madeži na koži različiti i sl. Potom, u školskoj dobi, mogu se uvrstiti različite vrste edukacija o zdravlju i bolestima kože. Primjerice, u kurikulum iz zdravstvenog odgoja, tjelesnog zdravstvenog odgoja ili u satove biologije.
Naravno, edukaciju kao struka provodimo i kroz preventivne akcije, gdje kroz medije, ali i u direktnom kontaktu s ljudima koje pregledavamo, dajemo informacije o zaštiti kože, samopregledima i ranom otkrivanju sumnjivih promjena.
Kada govorimo o ranom otkrivanju, koliko je važno da se osobe redovito pregledavaju kako bi se uočile potencijalne promjene na koži?
Samopregledi su ključni! Zašto? Mi kao dermatolozi, u bolnicama, domovima zdravlja ili ambulantama, nemamo mogućnost pregledati čitavu zemlju jednom ili dva puta godišnje. Izuzetno je važno da ljudi budu upoznati koje su opasne promjene na koži i kako reagirati na njih, odnosno da posjete svog obiteljskog liječnika koji će prosuditi situaciju.
Zato je zaista važno da se redovito pregledavamo i reagiramo ako primijetimo potencijalno sumnjivu promjenu. Kada kažem sumnjivu, pritom mislim na novonastalu promjenu koja je nepravilna, nepravilnih rubova, promjenjiva, ima više boja i izuzetno je tamno pigmentirana ili ukoliko se postojeći madež mijenja na prethodno opisani način. Korisna smjernica je tzv. „abeceda madeža ili melanoma“, koju uvijek podučavamo našim pacijentima, a koja podrazumijeva:
- A (asimetrija) - označava asimetriju promjene kod madeža
- B (eng. border- rubovi) - promatraju se rubovi koji dobivaju nepravilan ili nazubljen oblik
- C (eng. Colour- boja) - promjena boje koja uključuje pojavu više boja unutar iste promjene, kao i različite nijanse, od svijetlosmeđe do crne boje
- D (eng. Diametar- promjer) - promjer promjene na koži koji je veći od 6 mm, odnosno označava rastuću promjenu
- E (evolucija/elevacija) - iznenadan rast "mirne" promjene ili pojava izdizanja dijela ili čitave površine promjene koja je prethodno bila u razini kože.
- F (eng. feeling- osjećaj) - trajni osjećaj peckanja ili svrbeža u pojedinom madežu može ukazivati na „sumnjivu“ promjenu, ali se taj osjećaj interpretira u kombinaciji sa prethodno navedenim kriterijima za detekciju sumnjivih promjena.
Što biste vi tu istaknuli kao ključno kod odgovornog ponašanja na suncu?
Ovisno o tipu kože, preporučuje se zaštitni faktor 30 do 50 u preparatima za njegu kože, odnosno za zaštitu kože od UVA i UVB zraka. Isto tako, za vrijeme ljeta, posebno u našem podneblju, treba izbjegavati izlaganje suncu između 11 i 16 sati. Treba koristiti i pokrivala za glavu poput šešira i naočala. Navedeno posebno vrijedi za djecu. U slučaju duljeg boravka na suncu, poželjna je odjeća sa zaštitnim faktorom sa takozvanom, UPF zaštitom. Također, treba paziti na hidraciju, odnosno da se uzima dovoljna količina tekućine za vrućih, ljetnih dana.
Govoreći o tome, treba spomenuti i udrugu „Zdravi pod suncem“. Kao što ime udruge kaže, mi znamo da bez sunca nema života, ali želimo ostati zdravi, stoga preporučujemo fotoprotektivno ponašanje. To znači da se koža štiti od pretjeranog izlaganja suncu.
Kako je nastala udruga „Zdravi pod suncem“?
Nas nekoliko liječnika, koji se primarno bavimo dermatološkom onkologijom u Klinici za kožne i spolne bolesti u KBC-u Sestre Milosrdnice, dosjetilo se da bi osnivanje takve udruge moglo olakšati organizaciju određenih preventivnih akcija koje smo već godinama odrađivali u velikom broju. S vremenom su nam se pridružile i druge kolege s Klinike i medicinske sestre.
Jeste li uspjeli u tome?
Primarno moram naglasiti da organizacija različitih akcija, kao i aktivnosti unutar neke udruge, zahtijeva vrijeme. To je zapravo uvijek jedan limitirajući čimbenik koji zahtijeva entuzijazam dobrovoljaca, jer su udruge neprofitne i predstavljaju nešto dodatno uz naš svakodnevni posao.
Kada govorim o suradnji s drugim institucijama, jedan od dobrih primjera je suradnja s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba. Riječ je o vrlo popularnoj akciji "Djeluj sada" koja se odvija svake godine na javnim površinama, poput Jaruna i Bundeka. Oko 20 dermatologa na dan akcije pregleda preko tisuću građana Zagreba, a akcija se nastavlja i ove godine u lipnju. No, ne stajemo samo na pregledima građana.
U suradnji s kirurzima iz Klinike za tumore organizira se operativni zahvat za pacijente kod kojih je postavljena sumnja na melanom tijekom akcije „Djeluj sada“. Pacijenti kod kojih se tijekom navedene akcije uoči neka druga vrsta zloćudne promjene, upućuju se dalje njihovom obiteljskom liječniku koji će ih usmjeriti na daljnje dijagnostičke i terapijske postupke. Prate nas i partneri iz farmaceutskih kuća koji također sudjeluju pomažući u edukaciji stanovnika o UV zaštiti i njezi kože. Stoga, možemo reći da naša Udruga ima dobru suradnju s Gradskim uredom za zdravstvo, Klinikom za tumore i Klinikom za dermatologiju na Šalati.
Aktivnosti udruge „Zdravi pod suncem“ ne dotiču se samo ranog otkrivanja tumora kože, već i drugih bolesti kože. Tako smo imali jednu akciju u prostorima udruge gdje smo organizirali preventivne preglede i edukaciju za mlade koji imaju problem s aknama.
Koji su najnoviji trendovi u dijagnostici i liječenju malignih tumora kože?
U dijagnostici tumora i drugih bolesti kože je nezaobilazna neinvazivna metoda dermatoskopije, koja nije najnoviji trend ali se posljednjih 15ak godina iznimno razvija i implementira u cijelom svijetu, pa tako i kod nas. Inače, postoji digitalna dermatoskopija i sustavi za praćenje ljudi s velikim brojem atipičnih madeža. U našoj zemlji nisu dostupni skupi aparati, kao što je primjerice konfokalni mikroskop, koji može biti koristan u dijagnostici tumora koji imaju specijalizirani centri u zapadnjačkim zemljama.
Danas je dermatoskopija nezaobilazno sredstvo, a pomak u dijagnostici i liječenju pacijenata sa zloćudnim tumorima kože je značajan. U Hrvatskoj imamo naprednu terapiju kakvu imaju i moderne, bogate zemlje. Među njima je ciljana i imunoterapija za pacijente s uznapredovalim melanomom. Dakle, danas pacijenti s uznapredovalim tumorima kože imaju značajno bolju prognozu nego što je to bilo prije pet ili 10 godina. Dakle, prije nekoliko godina na listu HZZO-a u našoj su zemlji stigli lijekovi koji predstavljaju značajan i revolucionaran pomak u liječenju osoba sa zloćudnim tumorima kože.
Intervju se nalazi u našem časopisu za zdravstvene djelatnike MedSpot. Časopis je dostupan pretplatnicima E-medikus.
