MY WAY projekt
01.04.2022.
Autor: Admin Admin

MY WAY projekt

Europsko suradno i inovativno partnerstvo za promicanje tjelesne aktivnosti nakon moždanog udara

Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara (HDPMU) sudjelovalo je u međunarodnom dvogodišnjem projektu Erasmus + sport programa Europske Unije naziva 'My Way', zajedno s udrugama, zdravstvenim i znanstvenim institucijama iz još četiri europske zemlje: Italije, Češke, Litve i Grčke. 

Kao članovi projektnog tima sudjelovali su: doc. dr. Hrvoje Budinčević, dr. Hrvoje Jurlina, dr. Andrija Meštrović , dr. Petra Črnac Žuna, fizioterapeut Kristina Baotić, kineziologinja Violeta Čor i Petra Strujić.

SVRHA I PLAN PROJEKTA

Cilj projekta bio je identificirati, razviti, primijeniti i prenijeti inovativne prakse i strategije o dugoročnoj tjelesnoj aktivnosti kod pacijenata nakon moždanog udara.

U Europskoj je uniji (EU) moždani udar jedan od vodećih uzroka smrti i vodeći uzrok tjelesne invalidnosti kod odraslih. Zajedno s poboljšanjem stope preživljavanja, sve je veći broj osoba koje žive s posljedicama moždanog udara. S obzirom na navedena zapažanja, potreban je hitan razvoj u pogledu pružanja akutne skrbi, kao i resursa za terapijske strategije nakon moždanog udara. Osobama koje žive s posljedicama moždanog udara potrebna je specijalistička potporna skrb i rehabilitacija, a posljedica toga sve je veće opterećenje za obitelji, društva i zdravstvene sustave, s ogromnim izravnim i neizravnim troškovima u EU-u. Povoljan utjecaj na ovu ogromnu ekonomsku izloženost imali bi dugoročni programi rehabilitacije i tjelesne aktivnosti s ciljem poboljšanja samostalnosti pacijenata, bržeg povratka osobe na tržište rada i sprječavanja novih moždanih udara.

Obrazloženje projekta MY WAY je činjenica da je razvoj novih intervencija potreban kako bi se osobama koje su pretrpjele moždani udar pomoglo da postignu aktivniji način života i da zadrže funkcionalne razine postignute tijekom liječenja u jedinicama za liječenje moždanog udara i tijekom rane rehabilitacije nakon moždanog udara, ali postoji velika varijabilnost u rezidualnim oštećenjima nakon moždanog udara kod različitih pacijenata i potreba za zadovoljavanjem pacijentovih preferencija za održavanje dugoročnog pridržavanja, stoga je opravdano prilagođeno savjetovanje za programe tjelesne aktivnosti. Do danas se u praktičnom pristupu nije raspravljalo o dugoročnoj tjelesnoj aktivnosti kod osoba koje su pretrpjele moždani udar. Svaki pacijent treba pronaći svoj način za poboljšanje kvalitete života, pridonoseći istovremeno dugoročnoj sekundarnoj prevenciji, a uzimajući, na realan način, u obzir dostupna rješenja, iz navedenog je razloga naziv projekta: MY WAY.

Projekt je organiziran u radnim paketima koje su projektni partneri iz različitih zemalja istraživali, analizirali te potom primijenili stečeno znanje, a oni uključuju: analizu lokalnog konteksta u vlastitoj zemlji; identifikaciju dobre prakse; definiranje Zlatnih pravila tjelesne aktivnosti osoba koje su preboljele moždani udar; organizaciju tečaja 'Osposobljavanje trenera' u Rimu za zdravstvene djelatnike i sportske stručnjake te potom nacionalne replikacije tečaja.

ANALIZA, ZAKLJUČCI I PRIMJENA

Trenutno postoji nekoliko neispunjenih potreba na području dugoročne rehabilitacije nakon moždanog udara na europskoj razini: malo je financijskih sredstava, distribucija ustanova po zemljama nije homogena, posebno u udaljenim i ruralnim područjima, svi modaliteti fizikalne terapije nisu dostupni u svakom centru; postoje duge liste čekanja, izostanak kontinuirane fizikalne terapije nakon akutne rehabilitacije i nedostatak dugoročnog plana rehabilitacije, nema dovoljno stručnjaka za fizikalnu terapiju, a nedostaje i radnih terapeuta. Sa znanstvenog stajališta, ne postoje preporuke o dugoročnoj tjelesnoj aktivnosti za pacijente u kroničnoj fazi nakon moždanog udara i vrlo je malo informacija o rehabilitacijskim terapijama koje su omogućene osobama koje su pretrpjele moždani udar, osobito nakon što napuste bolnicu.  Nužna je i kulturološka promjena: još uvijek postoji fatalistički stav među općom populacijom da se onesposobljenost nakon moždanog udara ne može poboljšati.

Prvi je korak prije početka s tjelesnom aktivnošću stratifikacija rizika pacijenata nakon moždanog udara i procjena koristi/rizika. Rehabilitacijski ciljevi moraju biti jasno definirani, relevantni za pacijenta, ostvarivi, organizirani u kratkoročne i dugoročne ciljeve, postavljeni kao izazov i usmjereni na aktivnost i sudjelovanje. Tjelesna aktivnost i tjelovježba vrlo su preporučljive u kroničnoj fazi za održavanje funkcija stečenih tijekom rehabilitacije i kao dio dugoročne sekundarne prevencije kako bi se smanjio rizik od ponavljanja moždanog udara i ostalih vaskularnih bolesti. Rezidualna oštećenja kod pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar mogu biti vrlo raznolika. 

Prekretnica prilagodbe je činjenica da dugoročna tjelesna aktivnost kod pacijenata nakon moždanog udara mora dovesti do visokog utjecaja na ishode koji su važni za pacijenta, na individualne ciljeve, prema vlastitom izboru, čime se jamče minimalne varijacije i maksimalno moguće pridržavanje, što vodi do učinkovitijeg korištenja resursa zdravstvene skrbi. Fizička aktivnost nakon moždanog udara je multifaktorska i programi koji ciljaju na tjelesnu aktivnost nakon moždanog udara moraju se usmjeravati na više domena. Prvi je cilj sekundarna prevencija kardiovaskularnih problema i smanjenje čimbenika rizika, drugi je održavanje i poboljšanje sposobnosti ponovno zadobivenih, u bolnici ili ambulanti, tijekom rehabilitacijske faze.

Kao što je opisano u naslovu našeg projekta, postoje različiti pristupi. Ciljevi su jasni: poticati tjelesnu aktivnost kod svih pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar usmjeravajući se prema preferencijama pacijenata kako bi se poboljšala motivacija i osigurala dugoročna predanost. Dugoročno, glavni je problem pridržavanje; to je razlog zašto je važno proučiti sve čimbenike koji će vjerojatno utjecati na ishod intervencije u kliničkoj praksi. Dugoročna intervencija temeljena na tjelovježbi zahtijeva fizičke, ali i psihološke, ciljeve kako bi izvukla pacijente iz svog doma te im dala novu društvenu ulogu. Za uspješnu aktivnost vrlo je važno osigurati prikladno okruženje, uključivanje članova obitelji, rodbine, prijatelja ili kolega, uključivanje u grupu za tjelovježbu, održavanje rutine, osiguravanje pisanih uputa i strategija samoupravljanja. Povremeno je potrebno izmjeriti objektivne ishode za određivanje učinkovitosti plana, procijeniti kliničke nalaze, uključujući bol, te procijeniti motivaciju.

Radna skupina projektnih partnera osmislila je 5 zlatnih pravila za pacijente te 5 za zdravstvene djelatnike, koji zajedno čine proglas sa skupom standarda dobre prakse za dugoročni program tjelesne aktivnosti nakon moždanog udara.

Pet zlatnih pravila za pacijente naglašavaju važnost: personalizacije, motivacije, edukacije, uloge obitelji i lokalne zajednice te osnaživanje.

Pet zlatnih pravila za zdravstvene djelatnike ističu važnost: stratifikacije rizika, monitoriranja i praćenja, prilagođenih vježbi, strukturiranja varijabli vježbanja, komunikacije i multidisciplinarnosti i tehnologije.

Temeljem prikupljenih podataka, analize lokalnog konteksta, identifikacije dobre prakse te izrade Zlatnih pravila, održan te međunarodni tečaj 'Osposobljavanja trenera' u Rimu u studenom 2021. s ciljem edukacije zdravstvenih djelatnika i sportskih stručnjaka koji rade na dugoročnoj rehabilitaciji temeljenoj na vježbanju s osobama koje su pretrpjele moždani udar.

Potom je u  ožujku 2022. u Zagrebu uspješno održana nacionalna replikacija tečaja 'Osposobljavanja trenera' za zdravstvene djelatnike i sportske stručnjake, te potom i nacionalna konferencija za osobe koje su preboljele moždani udar, njihove članove obitelji i skrbnike.

 

 

Više informacija i upute o preporučenoj tjelesnoj aktivnosti nakon moždanog udara pročitajte na: https://www.myway-project.org/

https://www.facebook.com/croatian.stroke.society

Povezani članci

Duge liste čekanja: Kako im doskočiti?

Duge liste čekanja: Kako im doskočiti?

27.03.2024.
Autor: A.K.
Hrvatski dan migrene

Hrvatski dan migrene

20.03.2024.
Autor: A.K.
Dr. Branimir Vurušić - nefrolog koji je završio na dijalizi

Dr. Branimir Vurušić - nefrolog koji je za...

14.03.2024.
Autor: A.K.
Aorta priznata kao zaseban ljudski organ

Aorta priznata kao zaseban ljudski organ

05.03.2024.
Autor: A.K.