Adekvatna njega pacijenata, briga za njihovo zdravlje i u konačnici spašavanje života, zadaća je svakog liječnika. Većina zdravstvenih radnika svoje zanimanje doživljava kao poziv. No, ima li taj poziv rok trajanja?
Odlazak u mirovinu
Mišljenja su podijeljena, a sudeći iz primjera u Brazilu, godine su samo broj.
Na Institutu za srce Kliničke bolnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u São Paulu, jednom od najvećih svjetskih istraživačkih centara za kardiovaskularne i plućne bolesti, nekoliko specijalista u dobi od preko 80 godina vodi studije i timove. Jedan od njih je dr. med. Noedir Stolf, 82-godišnji kardiovaskularni kirurg koji operira gotovo svaki dan i koordinira studije o transplantaciji, mehaničkoj potpori cirkulacije i kirurgiji aorte. Tu je i Protásio Lemos da Luz, dr. med., 82-godišnji klinički kardiolog koji vodi istraživanja o različitim temama od ateroskleroze, endotela, mikrobiote i dijabetesa. Sa svojih 89 godina i karijerom dugom više od sedam desetljeća, Angelita Habr-Gama, dr. med. je jedna od najstarijih liječnica u trenutnoj praksi.
Clóvis Constantino, MD, bivši predsjednik Regionalnog medicinskog odbora São Paula (CRM-SP) i bivši potpredsjednik Brazilskog saveznog medicinskog odbora (CFM) protivi se korištenju dobi kao kriterija za prestanak prakse. U intervjuu za MedScape naglašava kako nedostatak smjernica po pitanju procjene, povećava odgovornost, ali i ranjivost. On naglašava da je problem to što liječnici rijetko govore o svojim deficitima, posebice ako su u središtu pozornosti zbog poodmakle dobi. Ipak, ono što se očekuje jest da će se u slučaju zdravstvenih problema pokrenuti etičko upozorenje u osobi.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Prema podacima iz lipnja 2022., u Hrvatskoj u javnom i privatnom zdravstvenom sustavu trenutno radi ukupno 15.668 liječnika. Navedena brojka se povećala za 9,1 posto u odnosu na 2017. godinu.
Prosječna dob je 51 godina, a 63 posto su žene. U bolnicama je nešto manje od 1000 liječnika starijih od 60 godina te u sustavu radi 127 umirovljenika na pola radnog vremena. U obiteljskoj medicini, od 2213 doktora, njih 733 je starije od 60 godina.
Podsjetimo da je 2020. godine, uslijed pogoršanja epidemiološke situacije, ministar zdravstva Vili Beroš zamolio Hrvatsku liječničku komoru da Ministarstvu zdravstva dostavi podatke o liječnicima u mirovini koji su se voljni ponovno profesionalno angažirati za rad u zdravstvenim ustanovama sukladno svojim specijalizacijama.
Dob i sposobnost za rad
Činjenica je da se s godinama događaju određene promjene u tijelu čovjeka. Koliko god vitalni bili u starijoj dobi, ipak treba obratiti više pozornosti na određene parametre. Dok neki zagovaraju provođenje određene vrste procjene kod liječnika u starijoj dobi, drugi upozoravaju da se radi o dobnoj diskriminaciji. Zadaća svakog liječnika jest provoditi samoevaluaciju kako bi znali imaju li kompetencije i vještine potrebne za obavljanje svoje profesije.
Rasprava o profesionalnoj dugovječnosti vodi se u raznim zemljama. Recept za uspješnost, posebice u medicini je sposobnost prilagodbe i implementacije inovacija. Ipak, važno je znati stati na kočnicu i na vrijeme reći: dosta!
Izvor:
Medscape. Too old to practice medicine?: https://www.medscape.com/viewarticle/981897#vp_2
Dnevnik.hr. Za samo pet godina bit će još 24 posto liječnika manje: Je li Vlada svjesna što to zapravo znači?: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/za-pet-godina-u-primarnoj-zastiti-bit-ce-dodatnih-24-posto-lijecnika-manje---728420.html
