Svakog dana, milijuni ljudi diljem svijeta se bore s nevidljivom boli - migrenom. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije javlja se u 10 % populacije, s time da treba naglasiti da ovo stanje često ostaje nedijagnosticirano. Procjenjuje se kako je migrena najskuplja neurološka bolest u Europskoj uniji na koju se troši više od 27 milijardi eura godišnje. Povodom nacionalnog Dana migrene koji se simbolično obilježava 21. ožujka donosimo pet stvari koje treba imati na umu kada govorimo o migreni.
- Migrena nije epizodična glavobolja
S razvojem znanja o patofiziologiji migrene, danas je poznato da je ovo stanje naslijeđena, neurološka bolest s ponavljajućim epizodama.
Migrena je invalidirajuće neurološko stanje na koje utječe na genetika i okoliš te se karakterizira napadima pulsirajuće boli u glavi i osjetljivošću na pokrete, kao i vizualnim i slušnim podražajima. Simptomi razdražljivosti, zijevanja, umora i poteškoća s koncentracijom mogu prethoditi napadima migrene za 1-2 dana. Simptomi mogu trajati od 4-72 sata, pri čemu 90% pacijenata prijavljuje umjerenu do tešku bol, a više od 50% prijavljuje tešku nesposobnost ili smanjenu produktivnost.
- Migrena se često krivo dijagnosticira
Migrena se često pogrešno dijagnosticira kao sinusna glavobolja. Američka studija migrene II pokazala je da je gotovo 50% od više od 30.000 sudionika koji su dobili dijagnozu migrene bilo nesvjesno da imaju to stanje prije sudjelovanja u studiji. Među najčešćim krivim dijagnozama bila je upravo sinusna glavobolja. Primarna skrb o migreni još uvijek je suboptimalna, što rezultira prosječnim razmakom od 4 godine između dijagnoze i započinjanja preventivne terapije.
- Pristupi liječenja migrene
Izbor terapije za migrenu ovisi o učestalosti i jačini bolova te stupnju utjecaja na obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Farmakološko liječenje može se podijeliti na akutno i preventivno. Kod akutnog liječenja koriste se analgetici, kao i lijekovi specifični za migrenoznu glavobolju. Ipak, zabrinjava činjenica da tek jedna trećina pacijenata ima adekvatnu terapiju. Terapija nije ista za svakoga pacijenta, zbog čega je u dogovoru s nadležnim liječnikom potrebno razmotriti koja je opcija najadekvatnija.
Jedan od učestalih problema je prekomjerna upotreba lijekova koja nastane kada pacijenti opetovano nastoje umanjiti bolno stanje. Posljedično dolazi do smanjenja učinkovitosti lijekova. Zbog toga je preporuka da se analgetici ne uzimaju više od 15 puta mjesečno. Još jedan od zabrinjavajućih podataka je to da tek jedna trećina pacijenata ima adekvatnu terapiju.
- Prevencija je temelj
Kao što je prethodno spomenuto, jedna od skupina liječenja su preventivni lijekovi i terapija. U prevenciju spada i uredan način života koji je od iznimne važnosti. To podrazumijeva redovitu fizičku aktivnost, uredan san i izbjegavanje provokacijskih čimbenika u koje najčešće spadaju jaki okusi, kava i čokolada.
- Unapređenje edukacije o migreni
Na educiranju o migreni nužno je djelovati i kod zdravstvenih radnika te opće populacije. Iznimno je bitno pravovremeno dijagnosticirati migrenu radi adekvatnog liječenja i u konačnici, poboljšanja kvalitete života kod pacijenta. Jednako je važno i da okolina pokaže razumijevanje za navedeno što nažalost, često nije slučaj. Stigmatizacija uvelike doprinosi neadekvatnom liječenju što se mora promijeniti. U suprotnom slučaju, napadi migreni postaju sve češći i dulje traju. Posjet neurologu i dijagnoza prvi je korak u postizanju poboljšanja funkcioniranja.
Izvor: MedScape (2022) Managing Migraine in Primary Care: 5 Things to Know. Dostupno na: https://www.medscape.com/viewarticle/971994#vp_1
