Metabolički sindrom: Pošast modernog doba
23.09.2022.
Autor: A.K.

Metabolički sindrom: Pošast modernog doba

Pretilost se u posljednjih 40 godina utrostručila.

Porcije slatkiša i grickalica danas su za 20 do 100 puta veće nego 60-ih godina prošlog stoljeća. Iako zvuči nevjerojatno, podaci Svjetske zdravstvene organizacije otkrivaju zabrinjavajuće posljedice. Naime, pretilost se u posljednjih 40 godina utrostručila u Europskoj uniji. 

Pandemija koronavirusa bacila je u drugi plan ostale zdravstvene probleme, a broj osoba s prekomjernom težinom samo raste. Epidemija debljine globalni je problem koji neće nestati čudotvornim dijetama ili pilulama. 

Ako pogledate oko sebe, jasno je da je situacija u Hrvatskoj ozbiljna. 

Čak 65 posto odraslih osoba ima prekomjernu težinu. Što je viša dobna skupina, to je veći udio osoba s prekomjernom težinom. U dobi od 65 do 74 godine, udio iznosi 79 %, a zabrinjavajući podatak je i da jedno od troje djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu težinu za svoju dob. Najniži postotak je među mladima, od 18 do 24 godine, i iznosi 27%. 

Ovi podaci, Hrvatsku su doveli među pet najgorih zemalja u Europskoj uniji po pitanju debljine.

Dostupnost jednim klikom

Živimo u vremenu gdje nas samo jedan klik dijeli od dostave omiljenog burgera pred kućni prag. Kad se tomu pridoda i omiljena serija, na nama je samo da pritisnemo gumb i udobno se smjestimo. Ako se ove aktivnosti ponavljaju svakoga dana, posljedice mogu biti vrlo ozbiljne.

Omiljene hlače koje postaju premale pa zatim i povišeni tlak ili šećer, samo su neki od znakova za uzbunu. Kada se ovi faktori udruže, nastaje problem kojeg ne treba ignorirati. 

Metabolički sindrom je skupina metaboličkih poremećaja koji se očituju kao visoka razina kolesterola, povišen krvni tlak, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralna pretilost), otpornost na inzulin, dislipidemija karakterizirana povišenom razinom triglicerida i smanjenom razinom lipoproteina visoke gustoće (HDL). 

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, metabolički sindrom stanje je kod kojega je povišena razina glukoze u krvi (≥6.0 mmol/L), zajedno uz dva ili više navedenih kriterija: 

  • pretilost: indeks tjelesne mase (BMI) >30 kg/m2 ili omjer opsega kukova i bokova (WHR ili“waist to hip ratio”) >0.90 kod muškaraca, >0.85 kod žena; 
  • koncentracija serumskih triglicerida ≥l.69 mmol/L i/ili HDL kolesterola <0.9  mmol/L kod muškaraca, odnosno <1.00 mmol/L kod žena;
  • povišeni krvni tlak ≥140/90 mmHg.

Ova skupina zdravstvenih stanja predstavlja jednu od najvažnijih teškoća javnog zdravstva u razvijenim zemljama. Ako se ne liječi, posljedice mogu biti fatalne. Zbog toga je neupitna važnost prevencije.

Loše životne navike

Neuravnotežena prehrana, nedostatak sna, manjak fizičke aktivnosti i izloženost stresu, životni je stil koji doprinosi sve većoj učestalosti metaboličkog sindroma. U ovom slučaju genetsko nasljeđe nije presudno. Metabolički sindrom pogađa i žene i muškarce. Ipak, rjeđe obolijevaju žene jer se kod muškaraca masne stanice pretežito nakupljaju u predjelu prsa, struka i trbuha. Kod žena je dominantna građa kruškolika pa se višak masnoće nakuplja najviše u predjelu bedara i struka.

Uravnotežena prehrana je ključ

Važno je naglasiti da metabolički sindrom nije bolest nego stanje. 

Cilj terapije metaboličkog sindroma je popravljanje metaboličkih i kardiovaskularnih nepravilnosti te poboljšanje osjetljivosti na inzulin. Individualan pristup kod pacijenata je iznimno važan. Glavni cilj je gubitak tjelesne mase što će u konačnici dovesti do poboljšanja cjelokupnog zdravstvenog stanja. Važnu ulogu u tome ima prehrana i fizička aktivnost. Na taj se način smanjuju svi ostali faktori rizika obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Čak i mali gubitak na masi (5%) može značajno poboljšati zdravstveno stanje.

Najpoznatiji prehrambeni model koji je usko vezan za metabolički sindrom je DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension). Kao što je iz samog naziva vidljivo, cilj je smanjenje krvnog tlaka i tjelesne mase. Visoki unos voća i povrća, cjelovite žitarice i niskomasni mliječni proizvodi, glavne su namirnice koje pacijenti konzumiraju. U cilju prevencije dijabetesa tipa 2 predlaže se hrana s niskim udjelom masti, bogatom vlaknima i ugljikohidratima niskog glikemijskog indeksa. Jedan od poznatijih nutricionističkih modela je mediteranska prehrana.

Mediteranska dijeta

Njezine glavne komponente su voće, povrće, žitarice, riba i maslinovo ulje. Protuupalno i antioksidativno djelovanje, samo su neke od blagodati koje ova prehrana pruža i u konačnici uspješno pomaže u borbi protiv dijabatesa tipa 2, pretilosti te metaboličkog sindroma.

Iz istraživanja objavljenom u Journal of the American College of Cardiology koje obuhvaća meta-analizu 50 studija (od 1994. do 2010.) mogu se iščitati vrlo ohrabrujući rezultati. U fokusu proučavanja bilo je djelovanje mediteranske prehrane, a zaključak je da ima blagotvorno djelovanje na pojedinačne komponente metaboličkog sindroma. 

Prema podacima 35 studija, mediteranska prehrana povezana je s prosječnim smanjenjem opsega struka za 0,43 centimetara, porastom razine HDL kolesterola za 1,17 mg/dcl, sniženjem razine triglicerida za 6,14 mg/dcl, sistoličkog i dijastoličkog tlaka za 2,35 od 1,58 mm/Hg, razine glukoze u fazi gladovanja za 3,89 mg/dcl te HOMA-e za 0,45. Sasvim je jasno da bi uvođenje mediteranske prehrane u svakodnevicu rizičnih skupina pozitivno utjecalo na prevenciju metaboličkog sindroma, smanjenje težine i u konačnici poboljšanje cjelokupne kvalitete života.

„Bolje spriječiti nego liječiti“ mudra je poslovica koje bi se trebali držati u ovom slučaju kako bi se izbjegle neželjene komplikacije, a i zasigurno produljili brojni životi. 

Izvor: Christina-Maria Kastorini, et.al. The Effect of Mediterranean Diet on Metabolic Syndrome and its Components. J Am Coll Cardiol, 2011; 57:1299-1313.

Povezani članci

Koliko znate o moždanom udaru i imunizaciji?

Koliko znate o moždanom udaru i imunizacij...

28.05.2024.
Autor: A.K.
Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva

Nacionalni dan darivanja i presađivanja or...

27.05.2024.
Autor: A.K.
Može li zamjena za sol smanjiti rizik od hipertenzije?

Može li zamjena za sol smanjiti rizik od h...

14.05.2024.
Autor: A.K.
'Pomak u dijagnostici i liječenju pacijenata sa zloćudnim tumorima kože je značajan'

'Pomak u dijagnostici i liječenju pacijena...

06.05.2024.
Autor: A.K.