Korupcija u hrvatskom zdravstvu: Trebamo li se zabrinuti?
19.08.2022.
Autor: A.K.

Korupcija u hrvatskom zdravstvu: Trebamo li se zabrinuti?

Temeljne odlike dobrog zdravstvenog sustava su učinkovitost, pravednost i jednakost. Nažalost, sustav koji bi pacijentima trebao osiguravati sigurnost i potrebnu njegu, u pojedinim slučajevima zakazuje. Smrt novinara Vladimira Matijanića novi je udarac za hrvatsko zdravstvo koji je podijelio javnost. Njegova sudbina otkriva brojne nedostatke našeg sustava, a jedan od njih je i veliki globalni problem u suvremenom društvu-korupcija. 

Pandemija kao plodno tlo za korupciju

Pojam je to koji nije nikakva nepoznanica u Hrvatskoj, a tomu svjedoče i alarmantni podaci istraživanja o korupciji koje je provela međunarodna organizacija Transparency International. Jedan od glavnih zaključaka do kojih su došli tijekom istraživanja u 2021. godini u zemljama Europske unije, jest da je zdravstvo žarište korupcije. 

Naime, u kontekstu zdravstvene njege, poseban izazov za države predstavlja pandemija koronavirusa. Svega četiri od 10 ispitanika smatra da se njihova Vlada suočila s pandemijom na transparentan način. Bez jake transparentnosti, izvanredne situacije mogu biti plodno tlo za korupciju. Tomu svjedoče i sljedeći podaci:

Šest posto ispitanika je navelo da su dali mito za određenu zdravstvenu skrb, a 29 % ih se oslanjalo na vezu i poznanstva. Podmićivanje je najčešće u Rumunjskoj (22%) i Bugarskoj (19 %). Četiri od 10 ispitanika oslanjalo se na vezu, u Češkoj (54 %), Portugalu (46%) i Mađarskoj (41%). Ispitanici iz Hrvatske, njih 36 %, veze su najčešće koristili kako bi došli upravo do zdravstvenih usluga. Mito u zdravstvu dalo je 15 % hrvatskih ispitanika, navodi Transparency International.  

Da je korupcija ozbiljan problem u Hrvatskoj svjedoči i postotak odgovora „ne“ na pitanje „može li se korupcija prijaviti bez straha i oklijevanja?“. Čak 72 posto ispitanika smatra da se ne može. Iz istraživanja organizacije Transparency International vidljivo je da vlada nepovjerenje prema političarima i nadležnim državnim institucijama.

Kako ju mjeriti?

S obzirom na to da je u zdravstvenom sustavu uključen velik broj sudionika, korupciju je teže identificirati, no postoje alati kojima se omogućava oblikovanje strategija i okvira za intervenciju.  Pet ključnih sudionika u zdravstvenom sustavu su državna tijela (ministarstvo zdravstva, Vlada i državni uredi), isplatitelji (socijalno i privatno osiguranje, vladin ured), zdravstveni profesionalci (liječnici, farmaceuti i drugi zdravstveni djelatnici), korisnici/pacijenti, dobavljači (farmaceutska industrija i druge industrije medicinskih potrepština).  

Uloga liječnika

Propisivanje lijekova, odluke o dužini boravka u bolnici, upućivanje pacijenata na pretrage i preglede, samo su neke od važnih odluka koje liječnici donose svakoga dana. Cilj bi uvijek trebao biti isti- adekvatna i najbolja njega za pacijenta.

Ipak, pojedini liječnici odluke provode u smjeru koji nije u interesu pacijenta. Motivi u tom slučaju obično su financijska dobit, prestiž i moć. Liječnici imaju obvezu držati se profesionalnih standarda i etičkih načela, no zlouporaba položaja se svejedno javlja kod pojedinaca. Najčešći slučaj korupcije u državnom sektoru je upućivanje pacijenata u privatnu praksu ili korištenje državnih resursa za svoje privatne pacijente. Uzimanje mita od pacijenta za uslugu koja bi trebala biti besplatna, preprodaja lijekova i potrepština te primanje pune državne plaće iako su odsutni na radnom mjestu, još su neki od primjera koruptivnog ponašanja liječnika.

Nadzor je nužan

Zbog toga je vrlo važno da nadležne institucije u zdravstvu imaju jasno uspostavljenu antikorupcijsku politiku. Regulacija tog problema je kompleksan i zahtjevan zadatak. Prije svega je nužno odrediti zašto dolazi do korupcije, radi li se o izoliranim primjerima ili „epidemiji“. Prikupljanje podataka i analiza strategije, pomaže pri kreiranju antikorupcijskih mjera. 

Smatra se da zemlje s dobrim nadzorom zdravstvenog sustava imaju manje korupcije u tom polju. Francuska se s tim problemom u koštac uhvatila 2005. godine kada je osnovan tim za borbu protiv prevara i korupcije u zdravstvu što je pet godina kasnije rezultiralo brojnim parničnim postupcima povezanih s prevarama i nepotrebnim uslugama. Austrija je pak 2009. godine uspostavila Ured za tužiteljstvo za korupciju i Federalnog antikorupcijskog zavoda, a visoke kazne za uzimanje mita dovele su do opreznijeg ponašanja. Upravo je mito jedan najčešćih oblika korupcije koji ljudi povezuju sa zdravstvom zbog čega je važna uspostava institucionalnih, financijskih i administrativnih mjera koje će doprinijeti iskorjenjivanju tog problema. 

Antikoruptivne mjere u Hrvatskoj

Uporište za antikorupcijske mjere Hrvatska nalazi u zakonskom okviru, odnosno odredbama kaznenog zakonodavstva, Zakona o USKOK-u te međunarodnim pravnim instrumentima kojima je RH pristupila. Pored zakona, u borbu protiv korupcije uključena je policija i sudstvo. Da bi ta bitka bila još uspješnija potrebno je i aktivno sudjelovanje građana. 

Činjenica je da je hrvatsko zdravstvo već godinama opterećeno dugovima, listama čekanja i neuspjelim reformama zbog čega se naš sustav po kvaliteti i resursima nalazi uz bok sa zemljama poput Češke, Mađarske i Poljske. Kada se tomu pridoda korupcija, posljedice su nesagledive. U nimalo lakoj, ali važnoj borbi, Hrvatska mora provoditi učinkovite mjere posebno oblikovane u kontekstu zdravstvenog sustava, raditi na jačanju transparentnosti i podizanju svijesti o štetnosti korupcije kako bi se taj problem iskorijenio iz zdravstva.

Izvor: Šušnjara I.M. (2014) Korupcija i zdravstveni sustav. Acta Med Croatica, 68 243-246.

Izvor: Transparency International: Global corruption barometar  European Union 2021: https://www.transparency.org/en/gcb/eu/european-union-2021

 

Povezani članci

Duge liste čekanja: Kako im doskočiti?

Duge liste čekanja: Kako im doskočiti?

27.03.2024.
Autor: A.K.
Hrvatski dan migrene

Hrvatski dan migrene

20.03.2024.
Autor: A.K.
Dr. Branimir Vurušić - nefrolog koji je završio na dijalizi

Dr. Branimir Vurušić - nefrolog koji je za...

14.03.2024.
Autor: A.K.
Aorta priznata kao zaseban ljudski organ

Aorta priznata kao zaseban ljudski organ

05.03.2024.
Autor: A.K.