Kako horor filmovi utječu na nas?
28.10.2022.
Autor: A.K.

Kako horor filmovi utječu na nas?

Zanimljivo istraživanje o takozvanoj "morbidnoj znatiželji".

Sigurno ste barem jednom u životu pogledali horor film. Osjećaj straha, adrenalina i olakšanja kad film završi- emocije su koje obilježe to iskustvo. Strah i tjeskoba oduvijek pripadaju skupini negativnih emocija koje nas upozoravaju na potencijalno opasne događaje i pojave. Prirodno je da želimo izbjeći situacije koje nam uzrokuju te emocije, a ipak horor filmovi bilježe veliku popularnost.

Stupanj uživanja, odnosno neugode prilikom gledanja horora razlikuje se od osobe do osobe te je ovaj žanr predmet istraživanja još od svog postojanja. Profesor psihologije sa Sveučilišta Delaware Marvin Zuckerman još u 90-tima osvrnuo se na termin „traženje uzbuđenja“. Osobe koje imaju visok nivo traženja uzbuđenja više će uživati u horor filmovima. Emocije poput straha i tjeskobe za njih su izazov. 

Morbidna znatiželja?

"Kada prolazimo pokraj prometne nesreće ili vidimo jezivu fotografiju, naši su umovi prisiljeni obratiti pažnju na to i prikupiti informacije. To je bit morbidne radoznalosti“, kaže dr. Coltan Scrivner, bihevioralni znanstvenik i autor nekoliko radova o hororima.

Naime, novija istraživanja testiraju teoriju da prepuštanje takozvajnoj morbidnoj znatiželji može pomoći da izgradimo psihološku otpornost i prevladamo fobije. Zasad je odgovor potvrdan. 

Scrivner naglašava da horor fanovi koriste „domaću metodu“ terapije izloženosti te imaju više iskustva s osjećajem straha i tjeskobe .Zajedno s kolegama, dr. Scrivner je tijekom pandemije testirao tu teoriju. U studij objavljenoj u 2021. godini, napisali su da su ljubitelji horora pokazali „veću spremnost i psihološku otpornost“ na pandemiju. Naime, otkrili su da izloženost zastrašujućim fikcijama može pomoći ljudima prakticirati učinkovite strategije suočavanja što može biti korisno u situacijama stvarnog svijeta.

Urođena sklonost

Da je sklonost prema strašnim igrama urođena, Scrivner potvrđuje tezom da se to može vidjeti iz dječjih igara, poput igre skrivača te to naziva „nekom vrstom cijepljenja protiv anksioznosti u adolescenciji“. 

Dr. sc. Margee Kerr, autorica knjige“ Scream: Chilling Adventures in the Science of Fear“ provela je istraživanje u kojem ljudi prolaze kroz atrakciju ukletih kuća. Kerr je došla do zaključka da se njihovo raspoloženje popravilo te su se osjećali samopouzdanije.

Iznenađujući parametri

"Preživjeti" ukletu kuću ili horor film pomaže vam da se bolje uskladite sa svojim tijelom, kažu istraživači. Za one koji žele steći uvid u svoju osobnost, dr. Scrivner je kreirao kviz za mjerenje znatiželje. Tvrdnje pokrivaju četiri domene: umove opasnih ljudi, paranormalno, mučenje tijela i nasilje. Slijedom toga, zahtjeva ocjenjivanje razine slaganja sa sljedećim izjavama:

1. Zanima me kakav je um nasilnih ljudi.

2. Mislim da je nadnaravno zanimljiva tema.

3. Da je transplantacija glave moguća, želio bih gledati postupak.

4. Da živim u starom Rimu, zanimalo bi me prisustvovanje gladijatorskim borbama.

Prema dr. Scrivneru, čvsto „da“ na sve tvrdnje predstavlja iznadprosječnu znatiželju. Važno je napomenuti da to snažno slaganje "ne znači da postoji nešto patološko ili nezdravo u znatiželji."

"Postoje ljudi koji postižu jako visoke rezultate u empatiji i suosjećanju, a koji također vole pornografiju o mučenju i horor "slasher" filmove", objašnjava Scrivner.

Dobrovoljno zastrašujuće iskustvo može potaknuti osjećaj kompetencije, samorefleksije i rasta što može poboljšati kognitivnu fleksibilnost, smatra Kerr. Ove u, najmanju ruku, zanimljive tvrdnje i rezultati studija, otvaraju prostor za daljnja proučavanja. U svemu, pa i kod gledanja horora- umjerenost je ključ.

Izvor:

Zuckerman, M. (1994). Behavioral expressions and biosocial bases of sensation seeking. Cambridge university press. pp. 124

MedScape. Danger, Death, and Disgust: Why We Just Can't Look Away: https://www.medscape.com/viewarticle/982987?src=wnl_recnlnew3_ous_221027_MSCPEDIT_&uac=457341DT&impID=4798633#vp_1

Povezani članci

Duge liste čekanja: Kako im doskočiti?

Duge liste čekanja: Kako im doskočiti?

27.03.2024.
Autor: A.K.
Metabolički sindrom: Pošast modernog doba

Metabolički sindrom: Pošast modernog doba

23.09.2022.
Autor: A.K.
Stres kod zdravstvenih djelatnika: 'Tihi ubojica' u pandemiji

Stres kod zdravstvenih djelatnika: 'Tihi u...

25.08.2022.
Autor: A.K.
Korupcija u hrvatskom zdravstvu: Trebamo li se zabrinuti?

Korupcija u hrvatskom zdravstvu: Trebamo l...

19.08.2022.
Autor: A.K.