No, ono što migrenu izdvaja jest činjenica da se radi o invalidirajućoj glavobolji i istovremeno jednom od glavnih uzroka radne nesposobnosti u populaciji, što ju čini najskupljom neurološkom bolešću.
S ciljem osvještavanja i poticanja razgovora o ovoj temi, 21. ožujka obilježava se Hrvatski dan migrene. Uzimajući u obzir kompleksnost migrene i njezin utjecaj na svakodnevni život,važno je poticati istraživanje uzroka i razvijanja terapijskih pristupa koji će olakšati simptome i poboljšati kvalitetu života oboljelih. Isto tako i educirati javnost jer migrena nije samo glavobolja, kao što brojni misle.
Akademkinja Vanja Bašić Kes, pročelnica Zavoda za neuroimunologiju, neurogentiku i bol, Klinike za neurologiju KBC Sestre milosrdnice, u 4. broju našeg časopisa MedSpot otkrila nam je li se broj pacijenata s migrenom povećao ili smanjio u posljednjih 10 godina.
„Moje je mišljenje da je broj bolesnika u Hrvatskoj stalno visok, ali još uvijek je premalo bolesnika koji zatraže pomoć liječnika, odnosno neurologa specijaliziranog za liječenje glavobolje. U RH se procjenjuje da od migrenske glavobolje pati oko 400.000 osoba, a samo 80.000 je zatražilo pomoć neurologa ili liječnika obiteljske medicine. Nažalost, još uvijek brojni sugrađani smatraju da nema lijeka za migrenu, da moraju do kraja života živjeti s boli te se stoga i ne jave liječniku“, objašnjava akademkinja Bašić Kes te ističe:
„Ideja nas neurologa koji se bavimo dijagnostikom i liječenjem migrene je da povećamo svijest o migreni, stoga smo organizirali brojne simpozije, radionice, kongrese o glavobolji, a prvenstveno o migreni kako bi našim bolesnicima pokazali da je migrena bolest koja se zahvaljujući novim terapijskim opcijama može jako dobro staviti pod kontrolu, a osim toga u nekih bolesnika migrena može postupno prestati.“
Nadalje, kako se migrena povezuje s rizikom od moždanog udara objasnila je prof. dr. sc. Arijana Lovrenčić Huzjan.
"Migrenska glavobolja je u brojnim istraživanjima bila povezana s povećanim rizikom za nastanak moždanog udara u mladih žena, osobito onih koje su imale migrenu s aurom. Povećani rizik za nastanak moždanog udara nije bio povezan s muškim spolom. Migrena s aurom u žena je bila povezana s povećanim rizikom za nastanak i ishemijskog i hemoragijskog moždanog udara, osobito onih žena koje su pušile cigarete i koristile oralnu kontracepciju. Rizik je bio viši u žena koje su imale aktivnu migrenu, što znači veću učestalost napadaja migrene. U žena starije životne dobi migrena s aurom je bila povezana s abnormalnosti bijele tvari, kao subkliničkim znacima cerebrovaskularne bolesti. Migrena bez aure povećava rizik od nastanka disekcije cervikalne arterije kao uzroka ishemijskog moždanog udara", upozorava profesorica Lovrenčić Huzjan.
Časopis MedSpot šaljemo na zahtjev.
