Spoj sporta i medicine: Tajna uspjeha mladog doktora znanosti
20.06.2023.
Autor: A.K.

Spoj sporta i medicine: Tajna uspjeha mladog doktora znanosti

Da sport i medicina idu zajedno, dokazao nam je dr. sc. Marko Kumrić, dr. med.

Diplomirao je medicinu 2020., a tri godine kasnije stekao je titulu doktora znanosti, i to s 27 godina! Paralelno, postiže odlične rezultate u džudu, a cilj mu je kvalificirati se na Olimpijske igre u Parizu. S dr. sc. Kumrićem razgovarali smo o području njegovog stručnog interesa, zanimljivoj disertaciji i planovima za budućnost.

U fokusu vašeg stručnog interesa su kardiovaskularne bolesti. Što Vas posebno intrigira u tom području, a što smatrate najvećim izazovom?

Za mene je najveća enigma kardiovaskularnih bolesti (KVB), činjenica da ih je relativno lako spriječiti promjenama životnih navika, a istovremeno liječenje KVB-a ima poražavajuće rezultate, što u konačnici pozicionira te bolesti kao najčešći uzrok smrti u svijetu.

Primjeri su mnogobrojni… Mala skupina japanskih ribara, ali i generalno osobe s vrlo niskim LDL kolesterolom (otprilike <1,3 mmol/L) gotovo da uopće ne razvijaju aterosklerozu, proces u podlozi većine KVB smrti, dok amazonska plemena gotovo da i nemaju povišen krvni tlak, a smatra se da je razlog u vrlo malom unosu soli.

U tom vidu, glavni izazov je osvijestiti opću populaciju o ovom problemu. Naime, brojne do sada provedene kampanje dovele su do toga da gotovo svi znaju što uzrokuje kardiovaskularne bolesti, ali su sve te informacije došle do razine floskule, a ponekad i do poruge prema liječnicima koji daju takve savjete.

Pa često čujemo: “Znam i sam da moram prestati pušiti, smršaviti i ne jesti masno i slatko”. Zašto je tomu tako, nisam siguran, ali neki puno pametniji od mene su utvrdili da čovjek loše percipira dugoročnu opasnost jer se evolucijski takav mehanizam nije imao kako razviti i meni se to čini kao razumno objašnjenje. Primjerice, da za vrijeme ovog intervjua lav uđe u sobu, svi bismo se razbježali, ali da isti taj lav ulazi svaki dan 10 godina, u konačnici bismo ga ponudili kavom bez obzira što nas može pojesti, isto kao i prvi dan.

U vašoj disertaciji dotaknuli ste se pozitivnog djelovanja kanabidiola, odnosno CBD-a na regulaciju kardiovaskularnog sustava. Mislite li da će u budućnosti doći do toga da liječnici preporučaju svojim pacijentima korištenje CBD-a? 

CBD je posljednjih godina postao zanimljiv znanstvenoj zajednici, dijelom zbog sve šire uporabe u generalnoj populaciji, a dijelom zbog dokaza o pozitivnom djelovanju na čovjekov organizam. Ipak, svemu treba dati i dašak realnosti.

Istina, u studiji u okviru moje disertacije utvrdili smo da dolazi do smanjenja tlaka uslijed suplementacije CBD-om, ali uočeno smanjenje iznosilo je samo nekoliko mmHg, a uz to je studija uključila relativno malen broj ispitanika. Da bi se neka tvar uopće razmotrila kao lijek za hipertenziju nije dovoljno da se samo utvrdi pad tlaka, već tvar mora proći mnogobrojna istraživanja u kojima bi se utvrdila sigurnost, ali i pozitivan utjecaj na KV ishode.

Mislim da u budućnosti ne treba na CBD gledati kao lijek u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti! Ali, s obzirom na široku primjenu CBD, a kao dodatka prehrani i rasprostranjenost kardiovaskularnih bolesti, smatram da je važno utvrditi sigurnosni profil istog u bolesnika s KVB-om. Upravo je tom aspektu doprinijela i studija, što smatram i najvećim doprinosom svoje disertacije. Naime, tijekom cijelog perioda studije, nuspojave su bile i rijetke, a i one koje su se pojavile bile su blagog karaktera.

Sport često pomaže ljudima da razviju disciplinu. Kako vam je džudo pomogao u postizanju akademskog uspjeha?

Smatram da je sport jedan od najboljih načina za postići akademske uspjehe iz više razloga. Za početak, ako trenirate ozbiljno, vi svakog dana trpite izvjesne napore i sutradan se ponovno vraćate istima.

Slično je i s učenjem, osim što je učenje razmjerno manje naporno. Pa onda, ako ste već odradili nešto teže, što vas sprječava za nešto lakše? Naravno, nekome je puno teže učiti nego trenirati, ali ja se vodim vlastitim primjerom. Uz to, da biste sve stigli, morate organizirati vrijeme za trening i učenje, na temelju čega potom razvijete disciplinu, koja je možda najbolji prediktor uspjeha na fakultetu.

Razlog je očit, gradiva najčešće ima jednostavno previše da biste sve saželi u nekoliko dana (barem ja nisam mogao) i zato je za uspješan studij potrebno to gradivo i raspodijeliti. S druge strane, čisto fiziološki, pokazalo se da tjelesna aktivnost uvelike poboljšava učinkovitost učenja. U konačnici, jedna od uloga sporta u akademskom uspjehu je i nadvladavanje straha od ispita. Primjerice, ako dođem na natjecanje i mogu se nositi s čovjekom od 100 kilograma koji me želi baciti na glavu, zašto bih se bojao profesora koji me samo želi ispitati gradivo? 

Kako se nosite pritiscima koji dolaze s kombiniranjem sportske karijere i medicinskog uspjeha?

Koliko je god sport dobar za akademski uspjeh, toliko je studiranje loše za sportske uspjehe. Vrijeme koje morate provesti na fakultetu i samo učenje crpe vašu snagu i čine vas manje učinkovitima na treningu narušavajući time napredak. S druge strane, da biste u džudu, a vjerujem i drugim sportovima uspjeli, značajno vrijeme morate provesti na trening kampovima.

Nažalost, ja nisam otišao ni na približno dovoljno takvih koliko je trebalo, upravo zbog obaveza na fakultetu i smatram da je to donekle imalo negativan utjecaj na moju sportsku karijeru. Stoga, kada me pitaju o dualnoj karijeri medicine i džuda, moj odgovor nije baš ohrabrujući.

Iskreno smatram da ako želite uspjeti u sportu da je bolji put možda izabrati neki fakultet u kojem se manje vremena mora fizički provesti na fakultetu ili odgoditi studiranje dok ne završite s ozbiljnom sportskom karijerom. Naravno, to je lakše reći nego provesti, upravo jer je sport vrlo nezahvalan! Vrlo lako može dogoditi da se ubijate od treninga, a da rezultata nema. To je u sportu česta priča, s obzirom da je sport mala bara puna krokodila. Koji onda bude krajnji rezultat- nemate sportske uspjehe, a s druge strane niste osigurali “alternativu” za budućnost. 

Koje su vaše ambicije i planovi za budućnost, kako u medicini tako i u sportu?

U sportu sam trenutno na posljednjem “vlaku”. Imam još godinu dana, a cilj je naravno kvalificirati se na Olimpijske igre u Parizu. Neće biti lako, ali sve što je teško je ujedno i slađe. Kvalificirao se ili ne, time ću završiti svoju sportsku karijeru i vratiti se kliničkoj medicini gdje planiram ostati dok me služi zdravlje. Također se nadam i daljnjoj uspješnoj suradnji i povezanosti s Medicinskim fakultetom u Splitu jer smatram da se na taj način najbolje mogu ostvariti kao liječnik i kao znanstvenik.

Povezani članci

Jadranka Brozd: 'Zbog nevidljivih simptoma, podrška zajednice često nedostaje'

Jadranka Brozd: 'Zbog nevidljivih simptoma...

15.02.2024.
Autor: A.K.
Lista HZZO-a - nova šifra za FreeStyle Libre 2 senzore

Lista HZZO-a - nova šifra za FreeStyle Lib...

31.05.2023.
Autor: Abbott
Zdravstveno ponašanje: Za bolju budućnost

Zdravstveno ponašanje: Za bolju budućnost

24.05.2023.
Autor: I.K.
Kako pušenje utječe na proizvodnju vitamina D?

Kako pušenje utječe na proizvodnju vitamin...

19.05.2023.
Autor: A.K.