Alergološke smetnje i farmakoterapija
27.12.2019.
Autor: Dalia Vađunec

Alergološke smetnje i farmakoterapija

Koji su krivci alergijama i što je bitno za istaknuti na tu temu

Najčešće se alergije javljaju u proljeće. Glavni „krivci“ su alergeni koji dovode do aktivacije brojnih stanica našeg imunosnog sustava, posebice mast stanica (mastociti) koje izlučuju:

  • histamin – odgovoran za akutne simptome: kihanje, svrbež, bronhospazam i edemi (alergijski rinitis ili akutne urtikarije), ali i anafilaktički šok;
  • leukotriene – odgovorni za odgođene simptome: suženje i oteknuće bronha te otežano disanje.

Liječenje alergija primarno je oralnom primjenom lijekova iz skupine druge generacije antihistaminika (bilastin, feksofenadin, loratadin, desloratadin, cetirizin, levocetorizin, rupatadin) koji djeluju kao inverzni agonisti histaminskog H1 receptora. Oni se velikim afinitetom vežu na inaktivnu konformaciju receptora i stabiliziraju je. Time je onemogućen prelazak receptora u aktivnu konformaciju koja je pogodna za vezanje histamina. Također, postoje i oftalmički lijekovi (olopatadin, alkaftadin, azelastin, levokabastain) koji imaju dodatan mehanizam djelovanja stabilizirajući mastocite. 

 

U skupinu stabilizatora mastocita pripadaju i lodoksamid i nedokromil, čiji je mehanizam djelovanja nejasan i kompleksan, a primjenjuju se u liječenju konjuktivitisa i alergijskog rinitisa.

Postoji još jedna važna skupina lijekova - kortikosteroidi (budezonid, flutikazon, mometazon) čiji je učinak na upalne procese kompleksan. Oni na razini transkripcije gena proupalnih proteina djeluju inhibitorno, a protuupalnih stimulativno. Takvim mehanizmom prevladavaju protupalni proteini. Koriste se za nazalnu primjenu kod alergijskog rinitisa, no učinkoviti su i za liječenje nazalnih polipa.  

Važno je istaknuti one koji se nalaze u bezreceptnom režimu liječenja, budući da brojni pacijenti u sezoni alergija favoriziraju samoliječenje uz savjete svojih ljekarnika.  

Prva generacija antistaminikadimetinden i kloropiranim. Primjena im je lokalna, u obliku gela, odnosno masti u svrhu ublažavanja svrbeža (antipruritici) zbog uboda insekata, raznih dermatoza, urtikarija, opeklina od sunca…

Druga generacija antihistaminika cetirizin, loratadin i feksofenadin. Indicirani su kod alergijskog rinitisa i kronične idiopatske utrikarije. Kod primjene cetirizina i feksofenadina potreban je oprez kod bubrežnih bolesnika, dok za loratadin kod oštećenja jetre. Nuspojave cetirizina i feksofenadina su pospanost, umor, glavobolje, tahikardija, stoga cetirizin treba s oprezom primjenjivati kod bolesnika s epilepsijom, a feskofenadin kod srčanih bolesnika.

Nazalni dekongestivi i kapi za očiksilometazolin i oksimetazolin (kapi za nos) te nafazolin (kapi za nos ili oči). Koriste se kao dodatna terapija u olakšavanju i smirivanju simptoma alergijskog rinitisa.  Smanjuju oticanje sluznice nosa, a u slučaju nafazolina, umiruju svrbež i crvenilo oka. Pacijentu treba napomenuti da je primjena ograničena na 3-5 dana zbog rizika od povratne kongestije. Neki od ovih lijekova dolaze uz dodatak dekspantenola ili hijaluronske kiseline koji potiču cijeljenje rana i vlaže sluznicu nosa ili umanjuju crvenilo i vlaže oči. Za razliku od njih, hipertonična fiziološka otopina nema ograničenja u dužini primjene, ali mana joj je što je “slabija” te neće imati zadovoljavajući učinak ukoliko je dekongestija izrazito jaka. Također, valja napomenuti da sama fiziološka otopina nije dekongestiv, već služi isključivo za higijenu nosa.

Vitamani, minerali i ostali pripravci – kvercetin, C-vitamin, kalcij i probiotici, samo su neki od primjera koji doprinose boljitku organizma u borbi protiv alergija odnosno alergena. 

Prilikom savjetovanja pacijenta kod odabira antialergijske terapije svakako treba posvetiti pažnju koja su prethodna pacijentova iskustva s pojedinim od lijekova/pripravaka, o kojoj dobi se radi (djeca ili odrasli) te je li prisutna trudnoća ili dojenje.  

 

 

 

Reference:

Allergy Medications, https://www.webmd.com, pristupljeno 10. 03. 2019.
Baza lijekova, 2019, https://mediately.co/hr/drugs, pristupljeno 10. 03. 2019. 
Church MK, Church DS. Pharmacology of antihistamines. Indian J Dermatol. 2013, 58(3), 219-224.
Mlcek J, Jurikova T, Skrovankova S, Sochor J. Quercetin and Its Anti-Allergic Immune Response. Molecules. 2016, 21(5).
Natural Allergy Remedies, https://www.webmd.com, pristupljeno 10. 03. 2019.
Randall KL, Hawkins CA. Antihistamines and allergy. Aust Prescr. 2018, 41(2), 41-45.

Povezani članci

Ljekarnici – prvi, a često i jedini savjetnici i edukatori bolesnika s alergijskim rinitisom

Ljekarnici – prvi, a često i jedini savjet...

22.07.2022.
Autor: Bojana Janjanin, mag. pharm., LJEKARNE PRIMA PHARME
Uloga farmaceuta ljekarnika u skrbi za respiratorne bolesnike

Uloga farmaceuta ljekarnika u skrbi za res...

08.07.2022.
Autor: dr. sc. Katarina Fehir Šola, mag. pharm., univ. mag. pharm.
Popularna suplementacija

Popularna suplementacija

02.06.2022.
Autor: Maja Radovanlija mag. pharm., univ. mag. kliničke farmacije - Ljekarne Rajić
Prijavljivanje nuspojava

Prijavljivanje nuspojava

02.06.2022.
Autor: Ivana Kosier Mihalić