Prezasićenost informacijama: borba suvremenog čovjeka

Prezasićenost informacijama: borba suvremenog čovjeka

Patite li od informacijskog stresa?

27.08.2020. Autor: V. P.

Što mislite koliko sličnosti čovjek današnjice ima s čovjekom rođenim 1900. godine?

 

Prije točno sto godina svijet se oporavljao od pandemije takozvane Španjolske gripe. Prosječan čovjek toga doba bio je suočen sa sličnim strahovima i neizvjesnošću s kojima se mi danas susrećemo. Međutim, upravo čitanje ovoga članka ono je što čini ogromnu razliku između suvremenog čovjeka i onog koji je živio početkom prošlog stoljeća. Ne samo zbog suvremene tehnologije koja dovodi ovaj članak do čitatelja, već i zbog same dostupnosti informacija koje se u njemu nalaze.

 

Današnji čovjek izložen je većoj količini informacija u jednom izdanju dnevnih novina, nego što je prosječan čovjek rođen prije samo 100 godina bio izložen tijekom cijeloga života.

 

Naš mozak nije konfiguriran kako bi obrađivao sve te informacije. Svjestan um sposoban je usmjeriti pažnju na tri, možda četiri zadataka odjednom. „Ako se usmjerite na veći broj zadataka, počinje vam slabjeti mogućnost prosuđivanja, gubite sposobnost praćenja razvoja događaja vezanih uz pojedini zadatak i gubite fokus“, kaže Daniel Levitin, profesor psihologije na Sveučilištu McGill.

 

Ali ne, mi se ponosimo sposobnostima „multitaskinga“. Smatramo da možemo žonglirati s više zadataka u isto vrijeme. Da nije tako pojašnjava neuroznanstvenik Michael J. Levitin postavljajući pitanje „Zašto je suvremeni svijet loš za naš mozak?“ (The Guardian, (2015). Piše da je multitasking zabluda, da je nemoguće jednako uspješno obavljati više zadataka u isto vrijeme. Ljudi koji to pokušavaju raspoređuju svoju pozornost na različite strane čime kognitivno smanjuju kvalitetu svakog zadatka u procesu donošenja odluka.

 

Kao i u drugim poljima i u znanosti postoje trendovi. Jedan od aktualnih posljednjih nekoliko godina trend je istraživanja utjecaja preopterećenosti informacijama na mozak čovjeka i njegovu sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka.

 

Postojeća istraživanja ukazuju na to da eksponencijalan rast količine dostupnih informacija negativno utječe na raspoloženje osobe, ali osim toga i na mogućnost donošenja odluka, kreativnost, inovativnost i produktivnost. Osim količine informacija i način na koji nove dolaze i prekidaju osobu u radu također ima sve navedene negativne učinke. Na primjer, jedno je istraživanje pokazalo da je ljudima nakon upadice – kao što je primitak novog maila – potrebno 25 minuta kako bi se vratili zadatku kojim su se bavili prije nego što je takav e-mail došao. To su loše vijesti za pojedinca, ali i organizaciju u kojoj su zaposleni.

business-man-hand-use-mobile-phone-streaming-virtual-business-network-proce_z1VFCYru

Kako se prezasićenost informacijama oslikava na zdravstvene radnike

 

Novosti u medicini neiscrpne su, novih istraživanja i studija svakoga je dana sve više, smjernice za liječenje se mijenjaju, a svaki liječnik koji želi napredovati profesionalno i osobno dužan je držati korak sa svim novim saznanjima. U istraživanju koje je proveo Univadis na 550 liječnika kroz 5 različitih specijalizacija, pitalo se liječnike stignu li biti u tijeku s novostima u svom stručnom području. 64% njih ocijenilo je da ne stignu pratiti stručnu literaturu u svome području. Ovo se najviše pokazalo istina za liječnike specijaliste kardiologije i obiteljske medicine.

 

Problem međutim nije samo u vremenu dostupnom za proučavanje studija, već i u tome što nisu svi dostupni sadržaji korisni liječnicima. 82% njih iz već spomenutog istraživanja ocijenilo je da manje od polovice sadržaja koji pročitaju i usvoje, zaista mogu primijeniti u praksi. Najveća odstupanja od sredine imali su kardiolozi kojih 76% studije smatra korisnima, dok je 84% liječnika obiteljske medicine ocijenilo studije nedovoljno korisnima – što ima smisla jer je područje koje bi trebali pokriti zaista šaroliko. Postavlja se pitanje zašto bi liječnik s toliko različitih prioriteta ulagao vrijeme u nešto što na koncu neće podići razinu brige za pacijente.

 

Dok se s jedne strane količina novih istraživanja konstantno povećava, s druge strane i profil pacijenata se mijenja. Pacijenti uz pomoć interneta proučavaju svoje stanje i dolaze u ordinacije liječnika informiraniji nego ikada prije.

 

U istraživanju Univadisa našlo se i pitanje jesu li liječnici ikada doživjeli da im je pacijent došao s pouzdanim relevantnim informacijama o svome stanju, a za koje oni nisu znali. 52% njih priznalo je da im se dogodila ovakva situacija. To nas ne bi trebalo iznenaditi s obzirom na raširenost interneta i količinu dostupnih informacija. Zapravo pacijent sa svojom specifičnom dijagnozom vjerojatno ima više vremena istraživati opcije liječenja, nego njegov liječnik.

 

Farmaceutski predstavnici također pate od zasićenja informacijama uslijed napretka tehnologije. Stručni suradnici uobičajeno nemaju mnogo vremena na raspolaganju, no njihovo poznavanje materije mora biti konstantno ažurirano. Oni moraju baratati točnim informacijama u svakom trenutku, a informacija je mnogo i svakim danom sve više. Zasićenost informacijama ne smije se olako shvaćati, a jedno od rješenja je kontinuirana edukacija. Alati poput e-learnig platformi pomažu u razumijevanju opsežnih stručnih materijala i usvajanju samo bitnih dijelova.

 

Idealno rješenje za informacijski stres bio bi, pojašnjava profesor psihologije Boris Blažinić za emisiju HTV-a, mentalni antivirusni program. No kako tako nešto još uvijek ne postoji, preporučuje sljedeće: „Slobodno ignorirajte informacije, nisu sve bitne, oslobodite se za donošenje odluka bez poznavanja svih činjenica, provjerite izvor informacija i odvojite si dio dana kada ćete se pozabaviti informacijama koje morate obraditi.“

 

Neki istraživači ovog fenomena čak tvrde da je informacijski stres naš osobni odabir. To ne znači da nas ne ometa u poslu i ne uzrokuje stres. Dostupnost informacija tu može dobro doći jer možete naći pomoć. Na poveznici pročitajte 10 koraka za pobjedu nad prezasićenosti informacijama.