Postoje li pokretači onkoloških bolesti?

Postoje li pokretači onkoloških bolesti?

Onkološke grupacije bolesti prilično su kompleksne i podmukle, te su nam itekako dobro poznate, a posebno nas zabrinjavaju epidemiološki podaci

27.12.2019. Autor: Marin Tušinec

Kompleksnost i podmuklost onkološke grupacije bolesti dobro nam je poznata, no nije na odmet epidemiološki ju potvrditi statističkim činjenicama primjenjivim na Republici Hrvatskoj. 

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2015. godini zabilježili 22 503 novih dijagnoza te 14 012 smrtnih ishoda, uz dojku, prostatu, pulmonalni i kolorektalni sustav, mokraćni mjehur i tijelo maternice kao najfrekventnija sijela.

 

Upravo je razmatranje spomenutih sijela alarmantno, jer današnje medicinsko-dijagnostičke tehnike i spoznaje omogućuju nam ne samo predintervenciju učinkovitim preventivnim mjerama, već i vrlo rani screening te dijagnostiku. 

Ovdje ljekarnik, liječnik i svo drugo zdravstveno osoblje zbog svoje dostupnosti imaju ključnu javnozdravstvenu ulogu.

Počet ćemo s nepreventabilnim karcinomom dojke, indikacijom koja u RH pokazuje iznadprosječne mortalitetne rezultate na ukupnoj skali zemalja Europske Unije.

 

Mamografsko rano tumorsko dijagnosticiranje predstavlja najbolju javnozdravstvenu mjeru, usvojenu u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, a slab odaziv na ove besplatne dijagnostičke strategije naputak je zdravstveno-ljekarničkom osoblju na svrsishodno korištenje društvenog autoriteta u vidu poticanja pacijentica na screening

Valja napomenuti kako su Programom obuhvaćene žene u dobi između 50 i 69 godina, no kako je incidencija karcinoma dojke vidljiva i u mlađim dobnim kategorijama, poznavanje pacijentice i eventualno dobivene informacije o rizičnim čimbenicima, poput pozitivne obiteljske anamneze, BRCA1 i BRCA2 mutacija, rano dobivene prve menstruacije, dugotrajnog korištenja hormonskih oralnih kontraceptiva te rođenja prvog djeteta nakon tridesete godine života, legitimni su razlozi za savjetovanje o ultrazvučnom pregledu namijenjenom mlađim ženama. 

Rano otkriveni tumor veličine do jednog centimetra izlječiv je u 98% slučajeva, dok kod uznapredovalih stadija petogodišnje preživljenje pada i na svega 35%, stoga pacijentice valja upoznati s ovim zapanjujućim brojkama.

 

Državna strategija postojeća je i u kolorektalnoj indikaciji kroz Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. 

Komparativni podaci o značajno nižoj incidenciji ovog karcinoma u globalno nerazvijenim zemljama pokazatelj su kako usporedno s vesternizacijskim trendovima možemo očekivati još veće stupnjeve pobola, pri čemu se loša visokomasna prehrana i crijevnom mikrobiotom nastali kancerogeni metaboliti ističu kao ključni okolišni faktori.

No zabrinjavajuća je činjenica kako unatoč oformljenom Programu svega 18% slučajeva u RH biva dijagnosticirano u početnim fazama. Kako maligne strukture najčešće nastaju iz crijevnih polipa, koji nerijetko krvare, test na nevidljivo krvarenje kojemu prethodi uzorkovanje stolice dobar je prvi korak.

man-smoking-in-dark-with-visible-smoke_BFZYtTBi

Lažno negativni rezultati nisu rijetkost, no u svrhu maksimizacije točnosti ljekarnik može savjetovati trodnevnu vegetarijansku ishranu koja prethodi testu, te tri uzastopna testa. Dodatno je moguć naputak za digitorektalnu analizu u ordinaciji obiteljske medicine, premda istom možemo nehotice izostaviti od rektuma udaljenije maligne strukture, što nas pak dovodi do pacijentima još neugodnije kolonoskopije kao metode izbora. Komunikacijske vještine i socijalno-emocionalna inteligencija u ovom su slučaju bitne savjetodavne meke vještine.

 

Za mušku populaciju relevantan karcinom prostate okarakteriziran je još jednim hrvatskim paradoksom.
Dok je prema podacima American Cancer Society lokalizirani karcinom izlječiv u 100% slučajeva, a petogodišnje preživljenje korigirano za metastatske oblike doseže naizgled utopističkih 98 postotnih poena, u Republici Hrvatskoj bilježimo trend rastuće smrtnosti

Ovakvo stanje pokazatelj je zdravstvenom osoblju da činjenicama i argumentima vođenim savjetovanjem muške pacijente, preporučljivo starije od 40 godina, moraju pokušati lišiti intimnih psiholoških blokada te ih uputiti na digitorektalne probirne testove, posebice u slučaju pozitivnih obiteljskih anamneza te visokih krvnih vrijednosti prostata bazičnog antigena (PSA).

 

Članak ćemo završiti kratkim osvrtom na karcinom pluća, kod kojega bilježimo petogodišnje nacionalno preživljenje od svega 6%,
To je podatak koji nas kontinuirano mora podsjećati na važnost učinkovitijeg savjetovanja i implementacije boljih javnozdravstvenih kampanja u cilju prestanka pušenja. 

Ipak, o pušenju ne valja duljiti jer s hazardnim utjecajem cigareta ljekarnička je populacija dobro upoznata, no ono novo što nam u RH slijedi jest svibanjski početak Programa ranog otkrivanja raka pluća CT-uređajima niskih doza zračenja, za pušače starije od 50 godina

Time ćemo stati uz bok Nizozemskoj i Belgiji koje su jedino do sad u Europskoj Uniji provele ovakve screening programe, a gdje su isti rezultirali i do 40 postotnom redukcijom smrtnosti. 

Nadamo se takvim pozitivnim promjenama i u našoj domovini.

 

 

 

Reference:
http://www.onkologija.hr/incidencija-raka-u-hrvatskoj/
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/03/Bilten_2015_rak_final.pdf
http://www.nzjz-split.hr/images/NACIONALNI_PROGRAMI/2015Rano_otkrivanje_raka_dojke.pdf
http://hlpr.hr/rak/vijest/rak-debelog-crijeva
https://www.cancer.org/cancer/prostate-cancer/detection-diagnosis-staging/survival-rates.html
http://hlpr.hr/rak/vijest/rak-prostate