Početak probira na rak debelog crijeva postavljen je na dobnu granicu od 50 godina starosti. Ta je praksa započela u Sjedinjenim Američkim Državama i trajala sve do nedavno, točnije do 2018. godine kada je skupina stručnjaka iz Američkog društva za rak pomaknula početak probira za 5 godina, na starost od 45 i to zbog porasta incidencije raka debelog crijeva među mlađom populacijom. Druge organizacije, poput Radne skupine preventivne službe US i Nacionalne sveobuhvatne mreže za karcinom ostale su pri granici od 50 godina.
O svemu ovome čitali smo na Medscapeu i zapitali se kakva je situacija u Hrvatskoj, kakvi su podaci za našu zemlju i razmišlja li se o pomicanju dobi za početak probira u hrvatskom Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Po odgovore na ova pitanja otišli smo ravno na izvor i porazgovarali s predsjednikom Hrvatskog gastroenterološkog društva, prof. dr. sc. Nevenom Ljubičićem, specijalistom interne medicine, gastroenterologije. Prije svega, profesor Ljubičić pojasnio nam je važnost Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
„Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva pokrenut je 2007. godine. Program funkcionira dobro, s time da s odazivom na program – premda je on u ovom trenutku u okvirima uprosječenog odaziva koji se bilježi u velikoj većini zemalja EU (33%) – ne možemo nikako biti zadovoljni. To posebice dolazi do izražaja ako pogledamo zemlje poput susjedne nam Slovenije ili Nizozemske gdje je odaziv veći od 60%. Upravo spomenute zemlje, velikim dijelom zahvaljujući velikom odazivu na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva bilježe smanjenje incidencije ovog karcinoma. Nažalost, u Hrvatskoj incidencija ovog karcinoma raste i ako uzmemo oba spola zajedno, rak debelog crijeva u ovom trenutku je najčešće sijelo zloćudnog tumora.“ – pojasnio je prof. Ljubičić.
Ovakvi podaci nameću potrebu da se uloži dodatan trud u suzbijanje raka debelog crijeva. Na pitanje bi li za Hrvatsku imalo smisla pomaknuti granicu probira na mlađu populaciju, profesor odgovara da nije nužno takvu odluku primijeniti na cijelu populaciju.
„Nacionalni programi u svim zemljama EU-a, a to je rezultat zajedničkog konsenzusa, provede se u dobnom rasponu od 50 do 74 godine. Tako je i u RH. Naime, to su dobne skupine gdje je pojavnost sporadičnog raka debelog crijeva najveća što ne znači da se ne javlja u mlađih od 50 godina. Pojava raka debelog crijeva u osoba koje su mlađe od 50 godina vezana je uz nasljeđe i čitav niz pridruženih bolesti. Programi ranog otkrivanja raka debelog crijeva u toj visokorizičnoj, u pravilu mlađoj populaciji predmetom je zasebnih tzv. oportunističkih programa i upravo je u tijeku priprema takvog programa koji će primarno uključiti obiteljske liječnike kao nositelje ovog programa. Smjernice za navedeni program trebale bi biti gotove najkasnije do sredine idućeg mjeseca i rezultat su rada velikog broja liječnika obiteljske medicine, članica i članova četiriju udruga-društava-koordinacija liječnika obiteljske medicine i gastroenterologa kao predstavnika Hrvatskog gastroenterološkog društva.“ – otkriva prof. Ljubičić
Velike javnozdravstvene akcije uvijek podrazumijevaju određeni trošak sa strane države, a s obzirom na dugove u resoru zdravstva, tema financija nezaobilazna je, no prof. Ljubičić nedvosmislen stavlja dobrobit pacijenata ispred eventualnih troškova.
„Kada govorimo o financijama uvijek je glavno pitanje odaziva. Naime, ako svakom pojedincu ponudite dobar program kojim u ovom slučaju možete rano otkriti rak, a time uz vrlo male troškove liječiti i ono najbitnije izliječiti rak. Nikako ne možemo govoriti o troškovima nego slobodno možemo reći da se radi o značajnim uštedama u financijskom smislu i onome neprocjenjivom - ljudskom životu.“
Zbog ostavštine starih vremena kao narod skloni smo pozivati se na državu u traženju pomoći, a kada ta pomoć stigne i zahtjeva vrlo malo truda od same osobe, odaziv zakaže. Hrvatska je prema zadnjem popisu stanovništva svrstana među najstarije nacije Europe pa podaci o epidemiji ovog karcinoma ne šokiraju. Upravo zbog toga su se institucije države uključile u aktivnosti prevencije i ranog otkrivanja.
„Svaki karcinom pa tako i rak debelog crijeva kada se otkrije u ranoj fazi može biti u potpunosti izlječiv. Specifičnost raka debelog crijeva je da u gotovo 95% slučajeva nastaje iz tzv. polipa, u početku dobroćudnih izraslina koje postupno prelaze u zloćudnost. Dakle, ranim otkrivanjem takvih, u početku dobroćudnih izraslina i njihovim uklanjanjem koje ne iziskuje nikakve velike kirurške zahvate možemo spriječiti da se rak uopće i javi.
U tom smislu i ovim putem šaljem poziv svima koji će diljem Hrvatske na svoju adresu dobiti poziv za testiranje u okviru programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva da otvore omotnice, pročitaju sadržaj, da se jave na poziv za rano otkrivanje raka debelog crijeva i testiraju stolicu na tragove krvi koji se ne mogu vidjeti okom.“
