Antimikrobna rezistencija dovest će do globalne ekonomske krize

Antimikrobna rezistencija dovest će do globalne ekonomske krize

Infekcije otporne na lijekove izazvat će osim zdravstvene, veliku ekonomsku krizu

27.12.2019. Autor: Sandra Peternek

Predviđanja kažu da će do 2050. godine infekcije otporne na lijekove izazvati globalnu ekonomsku štetu sličnu financijskoj krizi iz 2008. godine. Novo istraživanje Svjetske banke pokazuje kako antimikrobna rezistencija produbljuje siromaštvo i utječe najviše na siromašne zemlje.

 

Infekcije otporne na lijekove imaju potencijal da uzrokuju gospodarsku štetu sličnoj, ako ne i goru od one iz 2008. godine - dio je izvješća pod nazivom „Drug Resistant Infections: A Threat to Our Economic Feature“. Istraživanje pokazuje da u slučaju vrlo vjerojatnog scenarija nastanka antimikrobne rezistencije (AMR) - što znači da antibiotici i antimikrobni lijekovi više ne liječe infekcije na način kako bi trebali - može doći do toga da zemlje s niskim prihodima izgube i do 5% svog BDP-a što bi imalo posljedice na živote gotovo 28 milijuna ljudi u zemljama u razvoju do već spomenute 2050. godine. Za razliku od financijske krize 2008. godine, u ovom slučaju ne bi bilo izgleda za cikličkim oporavkom jer bi utjecaj udara bio trajan.

 

Opseg i priroda ovih ekonomskih prijetnji mogli bi izbrisati sve blagodati napretka na kojima se radilo i za koje se borilo - kao što je iskorjenjivanja krajnjeg siromaštva jačanjem zajedničkog prosperiteta.“, zaključak je Jim Yong Kima, predsjednika Svjetske Banke. „Trošak nedjelovanja prevelik je, pogotovo za najsiromašnije zemlje. Hitno se mora promijeniti način djelovanja kako bi se izbjegla ovakva potencijalna kriza.“

4AA1E4D7-0D73-4914-8130-B2F6FEA785C5

Ključni nalazi izvješća temelje se na projekcijama Svjetske banke, odnosno gospodarstva u razdoblju od 2017. do 2050. godine koji uključuju:

Utjecaj na BDP do 2050.godine godišnji globalni BDP past će za 1,1% u AMR scenarijima i u 3,8%. Zemlje s niskim dohotkom gubit će svake godine sve više do 2050. godine, gubitkom većim od 5% BDP-a u 2050. godine u drugom scenariju.

 

Utjecaj na globalno siromaštvo: Tu će biti izražen porast ekstremnog siromaštva zbog antimikrobne rezistencije. Od 28,3 milijuna ljudi za koje se predviđa da će pasti u krajnje siromaštvo do 2050. godine s visokim udjelom u AMR scenariju, dok će velika većina ljudi (26,2 milijuna) živjeti u zemljama s niskim dohotkom. Trenutno je svijet na putu da se ukloni ekstremno siromaštvo do 2030. godine, blizu cilja manje od 3%. AMR riskira stavljanjem tog cilja izvan dosega.

 

Utjecaj na svjetsku trgovinu: U 2050. godini volumen globalnog izvora trebao bi se smanjiti za 1,1% u ovom scenariju, a za 3,8% u najboljem scenariju.

Utjecaj na zdravstvene troškove: Global od povećanja troškova u zdravstvu može biti u rasponu od 300 milijardi dolara na više od tri milijuna dolara po godini do 2050. godine.

Utjecaj na stoku: Do 2050. godine, pad globalne proizvodnje stoke može biti u rasponu od niske 2,6% do visokih 7,5% godišnje. Infekcije otporne na lijekove kod ljudi i životinja u porastu su na globalnoj razini. Ako se AMR širi nesmetano, mnoge će zarazne bolesti biti neizlječive, unatoč napretku zdravstva.

 

„Sada znamo, ako se ovaj problem ne riješi brzo i ozbiljno na održivoj osnovi postat će globalni problemom otpornosti na antibiotike što će biti pogubno na zdravlje ljudi i životinja, proizvodnju hrane i globalne ekonomije. Činjenica je da će opet nastradati siromašne zemlje, to je problem koji se treba rješavati i ključno je pitanje za razvoj. Kako se šefovi država okupljaju na visokoj razini, na sastanku Opće skupine UN-a vezano uz antimikrobnu rezistenciju ovaj tjedan, to bi trebao biti problem o kojem se intenzivno razmišlja i djeluje“, rekla je Margeret Chan predsjednica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Lord Jim O'Neill, predsjednik Preglednika za antimikrobnu rezistenciju, u ovom se izvješću nadovezao i rekao „Ovo izvješće daje još jedan pravovremeni podsjetnik da se digne otpornost lijeka koji je prijetnja našem prosperitetu i održivom gospodarskom razvoju u svim dijelovima svijeta. Kao globalni lideri u UN-u nadam se da će ovo izvješće pomoći da otvrdnu svoju odlučnost kako bi se poduzelo zajedničko djelovanje na mnoge izazove AMR-a.“

 

U izvješću se isto tako navodi da postoji kriza u ljudskom i veterinarskom javno zdravstvenom sektoru i okruženju, gdje je kapacitet za regulaciju antimikroba u mnogim zemljama problem, a pristup je i dalje težak. Tu je i nedovoljno ulaganje u izgradnju snažnih javnih zdravstvenih sustava, uključujući nadzor i praćenje a koji mogu smanjiti rizik ljudi, životinja i okoliša.

U izvješću se preporučuju AMR specifična osjetljiva rješenja na krizu. Smatra se da su najbolje mogućnosti u kratkom roku da ublažavanje prijetnje za jačanjem ulaganja u zdravstvene ustanove i ukupnu spremnost za borbu protiv zaraznih bolesti, poboljšanje javne i veterinarske usluge, kao i nadzor AMR zgrade kao sastavnog dijela. Snažno se podupire provedba i primjereno financiranje akcijskog plana AMR. Isto tako se preporučuje hitan fokus na inovativnim AMR specifičnim intervencijama koje promiču i potiču bolju upravu antimikrobnih sredstava za ljude i životinje, uključujući i odgovarajuće upute za antibiotike u stočarstvu.

 

 

 

Izvorni članak možete pročitati na stranici Svjetske banke.