Tijekom života doživimo dvije promjene glasa; u pubertetu i starijoj dobi. Ipak, do promjene glasa može doći i u slučaju pojave određene bolesti. Zbog toga sve više liječnika na glas gleda kao biomarker.
Kako bi istražili navedeno, u SAD-u je pokrenut projekt Nacionalnog instituta za zdravlje „Glas kao biomarker zdravlja“.
Algoritam za analizu glasa
Istraživači naglašavaju da bi analiza glasa trebala biti standardni dio skrbi za pacijenata, poput krvne slike ili testiranja kolesterola. Također objašnjavaju da promjenu u glasu pacijent može zabilježiti na mobitelu, računalu i sl. te prikupiti više uzoraka tijekom vremena koji mogu dati točniju sliku stanja. Sukladno navedenom, cilj projekta je u iduće četiri godine prikupiti 20 do 30 tisuća različitih uzoraka zajedno sa zdravstvenim podacima o svakoj osobi koja se proučava. Rezultat će biti velika baza podataka koju znanstvenici mogu koristiti za razvoj algoritama koji povezuje zdravstvena stanja s načinom na koji govorimo. Cilj je napraviti aplikaciju koja će analizirati glas osobe. U konačnici, takvi nosivi uređaji bi mogli upozoriti osobe s kroničnim bolestima kada trebaju posjetiti liječnika.
Karcinom glasnica, respiratorni i psihijatrijski poremećaji…
Projekt će se fokusirati na pet kategorija: poremećaji glasa, neurološki i neurodegenerativni poremećaji, psihijatrijski poremećaji, respiratorni poremećaji, pedijatrijski poremećaji glasa i govora.
Kod poremećaja glasa kao što su karcinom glasnica, benigne lezije na grkljanu ili paraliza glasnica, vokalne promjene su očigledne. Sada zamislite situaciju u kojoj algoritam uspoređuje vokalni uzorak s glasovima osoba oboljelih od karcinoma grkljana i prikazuje procijenjene izglede za navedeno. Promjene u glasu kod Parkinsonove bolesti mogu se dogoditi desetljećima prije nego što krenu ostali simptomi. I tu aplikacija pokazuje potencijal.
Utvrđeni biomarkeri za dijagnosticiranje depresije ne postoje. Međutim, ako se osjećate potišteno i tužno, postoji dobra šansa da će vaši bližnji to zamijetiti već u glasu. I respiratorni zvukovi poput dahtanja ili kašlja mogu ukazivati na određena stanja, kao što je primjerice kronična opstruktivna plućna bolest. Analiza tih zvukova mogla bi pomoći liječnicima da brže prepoznaju respiratorne poremećaje. Ovo su tek neki od primjera gdje bi aplikacija mogla biti od koristi za rano prepoznavanje određenih stanja.
Privatnost?
Iako zvuči obećavajuće, najznačajnija mana projekta je-privatnost. S obzirom na to da je riječ o projektu iz SAD-a, glavna prepreka je to što je glas zaštićen federalnim Zakonom o prenosivosti i odgovornosti zdravstvenog osiguranja, koji zahtijeva privatnost osobnih zdravstvenih podataka. Zbog toga ne postoje velike baze podataka. Još jedna prepreka je etički izvor podataka zbog će istraživači uspostaviti kvote za različite rase i etničke skupine.
Izazovi postoje, ali istraživači ne gube nadu! Tko zna, možda kroz nekoliko godina uistinu budemo imali aplikaciju koja će biti od velike pomoći kad su u pitanju zdravstvena stanja koja vežemo uz glas.
Izvor: https://www.medscape.com/viewarticle/985273#vp_1
