"Sustav se već urušio, zar ne?"

"Sustav se već urušio, zar ne?"

Količina posla ostaje ista, a broj ljudi je sve manji - Ivana Šmit, predsjednica HUBOLA o odlasku liječnika

17.02.2020. Autor: V. P.

Ovoga tjedna razgovor s predsjednicom HUBOLA Ivanom Šmit vodili smo na temu odlazaka liječnika iz Hrvatske. Prema podacima uvijek aktivnog brojača na stranicama Hrvatske liječničke komore, trenutno je 1840 liječnika u odlasku. Iako je ovo tema o kojoj se mnogo i često govori, situacija se ne mijenja. Liječnici su nezadovoljni organizacijom sustava, plaćama, ali i sveukupnim stanjem u zemlji.
 
„Razloga za odlazak je mnogo, iako se financijski aspekt ne može zanemariti, on nije najviše na listi razloga liječnika za odlazak. Bilo je tijekom proteklih nekoliko godina više anketa i ispitivanja na ovu temu i sve su dobile slične odgovore – kaos, manjak reda, nemogućnost napredovanja, oskudne mogućnosti za edukaciju i nezadovoljstvo zbog sveopće neorganiziranosti cijelog sustava – glavni su razlozi za odlazak. Plaće su također vrlo visoko na listi prioriteta, ali nisu apostrofirane kao najvažniji razlog. Mi smo država sa sustavom u kojem nema reda. Jedna od glavnih potvrda navedenome je apsurd protuzakonitih prekovremenih sati kojima liječnici spašavaju sustav od utapanja, a zbog kojih završavaju na sudu upravo zato što njima kršezakon. Dodajmo tome činjenicu da nisu adekvatno plaćeni, što je nedavno mišljenjem potvrdio i Vrhovni sud.“ - ističe predsjednica HUBOLA.
 
Odljev mozgova za Hrvatsku nije ništa neobično. Na posljetku, Hrvatska je nakon Malte zemlja s najvećom stopom iseljavanja u Europskoj uniji. Često se u narodu kaže da prvo odlaze oni najsposobniji i oni najnesposobniji, zanimalo nas je ima li u tome istine i u zdravstvu.
 
„Mislim da nije zahvalno govoriti o boljima i lošijima, profili liječnika koji odlaze su doista šaroliki: od onih koji su tek diplomirali i stekli licencu, do onih koji imaju možda 10-ak godina do mirovine. Odlaze liječnici s akademskim titulama sa Klinika i Kliničkih centara, ali i specijalizanati ili specijalisti iz općih bolnica. Dakle –odlaze svi. Dakako da najveći dio problema ostaje općim županijskim bolnicama iz kojih je ipak najviše odlazaka – migracije se događaju prema inozemstvu ali i prema ispražnjenim mjestima na Klinikama. U dogledno vrijeme ako se ovaj trend ne zaustavi, nedostatak će nedvojbeno pogoditi cijelu Hrvatsku.“ - nedvojbeno je stajalište Šmit.

7BB7ACC1-1C31-45B4-882E-227071206B3C_1_201_a

Izvješće Svjetske banke “Migracije i odljev mozgova u Europi i središnjoj Aziji” s kraja prošle godine analiziralo je najnovije migracijske trendove. Analizom uočeno je da nedostatak zdravstvenog osoblja u mnogim europskim zemljama predstavlja velik čimbenik motivacije na iseljavanje. U istraživanju stoji da će do 2030. samo Njemačka trebati dodatnih oko 500.000 medicinskih sestara, dok će u Velikoj Britaniji potražnja za njima rasti dva puta brže nego populacija. Svjetska banka prepoznaje kao razlog nedovoljan broj osoba koje se obrazuje u području zdravstva s jedne strane i demografske promjene, s druge strane. Produžen životni vijek ljudi čini bolesti poput raka, moždanog i srčanog udara učestalijima. To naime podrazumijeva dugotrajniju i radno-intenzivnu skrb. Hrvatska uz Bugarsku i Rumunjsku, spada u tri zemlje EU iz kojih najviše iseljavaju zdravstveni radnici.
 
 
„Po našim podacima najviše odlaze bolnički liječnici, ali je sve veći broj odlazaka i liječnika koji još nigdje nisu 'ušli u sustav' – to jest onih koji su tek završili fakultet i dobili licencu za rad. Nema pravila, trendovi se mijenjaju, ali su brojke sve veće, a time i gubici u sustavu.
 
Kao i sve ostale bolnice i bolnica u kojoj radim trpi posljedice odlaska liječnika. Količina posla ostaje ista, a broj ljudi je sve manji. Svima je jasno da ako želite odraditi sav posao, potrebno je povećati svakom preostalom liječniku broj radnih sati i tu dolazimo do problema – stvara se sve veći broj prekovremenih sati. Druga solucija je zatvarati ambulante – što je vrlo nepopularan potez, ili jednostavno raditi sa sve više i više protuzakonitih i neadekvatno plaćenih prekovremenih sati. Sve bolnice u ovom trenutku rade na takav način i stvaraju 3,5 milijuna prekovremenih sati godišnje. Nema tu neke filozofije, samo jednostavna matematika.“
 
Pojednostavljeno objašnjava Šmit, dok je pitanje u mislima svih onih koji imaju veze sa zdravstvom sve više kada i na koji točno način će se sustav krajnje unišitit, koji će od problema dosegnuti nepovratnu štetu. U razgovoru s liječnika čuli smo da je zdravstveni sustav dosegnuo nešto što se u botanici naziva točka trajnog uvenuća – točka nakon koje nijedan potez ne može popraviti situaciju. Sličnoga stava je i predsjednica HUBOLA, Ivana Šmit.
 
„Sustav se već urušava, u Hrvatskoj već sada postoje bolnice koje ne ispunjavaju zakonske okvire da bi se uopće zvale bolnice. Postoje odjeli na kojima nema dovoljno liječnika, čak i oni na kojima radi po jedan liječnik – čime se krše zakoni. Svi žmire na ove činjenice isto kao što nitko ne pokreće nikakve zakonske postupke da bi se zaustavila produkcija tolikog broja prekovremenih sati, jer svi znaju da bez svega toga nema sustava. Dakle, ako ćemo ispravno razmišljati i uzeti sve ovo u obzir – sustav se već urušio, zar ne? Jer da se poštuju Zakoni, kao što bi se trebali poštivati u jednoj državi, hrpa odjela pa i poneke bolnice, bili bi jednostavno- ZATVORENI!“