Postavi pitanje

Pitanja i odgovori

Ukoliko odgovor na Vaša pitanja niste dobili u sklopu predavanja ovdje možete pronaći arhivu pitanja i odgovora.

Zadnja pitanja

Kardiologija

Pozdrav! Od početka 3 mjeseca imam problema sa preskakanjem srca, i to u vecini slucajeva u mirovanju. Nakon neke aktivnosti kad se smirim počinje preskakati, u tim trenucima kašljem, dobijem osjecaj gušenja i tada automatski zakašljem, nekada bude to jako intenzivno po desetak puta za redom. Primjetila sam da ujutro kad se probudim toga nema, imam samo osjecaj lepršavosti u prsištu, imam osjecaj kao da mi srce treperi. Inace sam dm tip 1, dobila sam uputnicu za holter 48 h, no sad ga je nemoguće napraviti. Imam 37 god., prosle godine je raden test pod opterecenjem i nalaz je uredan. Što raditi u ovoj situaciji?

Nije mi jasno jesu li smetnje tek od trećeg mjeseca ili ste ih imali i prije godinu dana (kada ste radili test opterećenja – vjerojatno mislite na EKG pod opterećenjem – ergometriju). Kontinuirani EKG (holter) jest potreban, možete biti sigurni da će se uskoro (upravo je u tijeku ublažavanje mjera) i učiniti. Nije hitno, ne brinite. U međuvremenu kontaktirajte svog liječnika obiteljske medicine telefonom pa ga pitajte kako učiniti laboratorijsku pretragu TSH. To je tireotropni hormon, on regulira lučenje hormona štitnjače i ako štitnjača radi previše (što bi mogao biti uzrok Vaših tegoba) on je jako nizak ili nemjerljiv. Ovo će se sigurno tražiti u obradi, pa da imate taj nalaz. Ako se to pokaže, Vaš obiteljski liječnik može započeti liječenje i uputiti Vas endokrinologu Nije potrebno raditi „prečice“, strpite se i sigurno će se u sustavu obrada dovršiti. Dobro je da su Vam ergometrija i EKG u mirovanju (niste ovo drugo napisali, ali pretpostavljam) uredni. Ovo vrijeme uzokuje svima nama tjeskobu koja može imati simptome baš kako opisujete, ili pogoršati nepravilni rad srca iz drugog razloga. Pokušajte se opustiti kada se to dogodi, koncentrirati se na neku mirnu aktivnost koja vas opušta, uzeti malo vode ili kakvog toplog voćnog čaja koji volite, dolazi u obzir i koje blago sredstvo za smirenje. I ne bojte se, nije opasno pričekati predviđeni holter.

prof. dr. sc. Ivana Pavlić Renar, dr. med. - spec. internistica
01.05.2020.
Nuklearna medicina

Poštovanje, Imam pitanje, inace sam dijabeticar tip 1, imam 37 godina, ultrazvukom stitnjace mi je otkrivena tvorba na lijevom režnju stitnjace koja je vaskularizirana, doktorica je preporucila citologiju. Zanima me što očekivati ako je tvorbina zloćudna?

Kako ste vjerojatno čuli iz medija, u tijeku je ublažavanje mjera za sprečavanje širenja covid 19, pa će se uskoro raditi dijagnostika u zdravstvenim ustanovama, tako i Vama predviđena citološka punkcija štitnjače uz kontrolu ultrazvuka. To je pretraga koja se radi kada je sumnjiva ultrazvučna slika čvora u štitnjači. Maligne promjene se nađu u 3-5% čvorova. Treba napomenuti da je većina tih maligliteta relativno blago – uspješno se liječe operacijom i ne utječu na duljinu ni kvalitetu života. Tek mali postotak njih (6-7% od svih) su karcinomi loše prognoze. Dakle, budite strpljivi, pričekajte punkciju. Zbog epidemije u kojoj smo se sve zaduljilo, ali vas to čekanje ne ugrožava. Vrlo vjerojatno će se citološki pokazati da se ne radi o malignoj promjeni. Ako i da, to će se riješiti operacijom dijela ili cijele štitnjače – u potonjem slučaju trebat će nadomjesno liječenje hormonom štitnjače (tableta dnevno).

prof. dr. sc. Ivana Pavlić Renar, dr. med. spec. internistica
01.05.2020.
Neurokirurgija

Po dolasku preporuci neukirurga sa hitne u Kbc Sestre milosr. nakon ct mozga (pudenz sustavi) upućena sam ambulantno obaviti MR mozga, pregled očne pozadine nakon čega se ponovno javiti na kontrolu. Gdje i kako se mogu u Zg naručiti na ove preglede?

Obje pretrage se mogu učiniti u istom KBC gdje ste pregledani (kao i u drugim zagrebačkim klinikama). Predbilježite se preko sustava naručivanja, u ovo doba najbolje elektronski.

prof. dr. sc. Ivana Pavlić Renar, dr. med. spec. internistica
11.08.2020.
Neurologija

Zovem se Ivica i imam 49 god. Prije tri godine sam počeo imati problem sa hodom. Bolujem od PTSPa. Bio sam u bolnici na pretragama, CT, magnetska i ispitivanje mišića strujom. Sve je u redu. Od tri neurologa dobio sam tri različita mišljenja. Imam osjećaj da ne znaju dijagnozu. Mislim da mi je problem u psihi jer kada nisam pod stresom hodam bolje, ali kroz tri godine teško hodam i hvata me panika kada se nadjem medju ljudima jer me svi gledaju kao da smo pijan. Molim vas za savjet i mišljenje. Hvala

Sami ste postavili najbolje dijagnozu: opsežne pretrage koje ste prošli pokazale su da nema oštećenja mišića i živaca koja bi mogla biti uzrokim nesigurnosti u hodu; kada niste pod stresom hodate bolje, pogorša se kad mislite da će biti gore, muči Vas što će ljudi misliti... ta nesigurnost ima veze sa psihom, PTSPom. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je nešto što ne nestaje samo po sebi, manifestira se na razne načine, ali možete ga uz pomoć „ukrotiti“. Vjerojatno ste bili u nekom tretmanu. Ako ste ga zanemarili, obnovite ga. Ako Vam iz bilo kojeg razloga nije odgovarao, nađite nešto drugo (psihoterapeuti sami kažu da nekada treba promijeniti terapeuta) što ne znači da je raniji tretman bio „loš“ nego se moglo razviti zasićenje i otpornost na liječenje. Različiti su načini psihoterapije, bitan je strukturirani razgovor kojim terapeut snaži Vas da savladavate ono što Vas muči. U međuvremenu pomozite sami sebi: što ako Vas i gledaju kao da ste pijani. Oni koji Vas znaju, do kojih Vam je stalo neće tako misliti. A za druge nije važno.

prof. dr. sc. Ivana Pavlić Renar, dr. med. spec. internistica
11.08.2020.
Endokrinologija i dijabetologija

Već 3 dana se osjećam loše, u glavi mi tutnji nabija (uši začepljene), šećer je uglavnom povišen, na pen ga uspijem snizit al čim nešto konzumiram odmah je na 17. Preko noći bude još gore, odem sa 5 spavati, popijem 1dcl mlijeka, u noći osjetim da mi komplet tijelo žari i trne, a šećer bude do 18. Inače sam 20 godina dijabetičar na pumpi i sa enlite senzorom, 1990. godište sam. Molim savjet.

Očito ne poznajete dovoljno svoju pumpu i senzor, ne znate iskoristiti sve njihove mogućnosti i zato nemate koristi koliko biste mogli imati. Mijenjanjem brzine davanja inzulina i dodatnim bolusima se može kontrolirati šećer u krvi pumpom, bolje nego penom. Svakako se javite dijabetologu i medicinskoj sestri - edukatoru koji vam nadgledaju dijabetes i uz čiji nadzor ste počeli terapiju pumpom potpomognutom senzorom, iskreno recite što radite i što ne razumijete. Nemojte se ljutiti na usporedbi, ali ovo izgleda kao da imate super automobil, ali niste baš dobro savladali autoškolu. Neki problem s drugom bolešću ili komplikacijama Vašeg dugogodišnjeg dijabetesa možda doprinosi ovako nestabilnom šećeru – ne mogu znati jer ne dajete podatke o tome. U svakom slučaju to je razlog više da se što prije javite svom dijabetološkom timu: sada on-line ili telefonom, a kada prođe ova situacija s epidemijom covid-19 trebat će svakako dodatna edukacija.

prof. dr. sc. Ivana Pavlić Renar, dr. med. spec. internistica
01.05.2020.

Kategorije